Lubenica

AdminAdmin
Glavni urednik
25035
Dete sa lubenicom

Botaničko ime lubenice Citrullus vulgaris, dolazi od deminutivnog oblika citrusnog voća, pozivajući se na boju i oblik plodova, a vulgaris označava široko rasprostranjeno ili obično voće. Unutrašnjost ovog sočnog voća čini više od 90 % voda.

Potičući iz Afrike, lubenica je cenjen i prenosiv izvor vode za pustinje ili situacije kad su prirodni izvori vode bili zagađeni. Lubenice su se gajile u Egiptu i Indiji još pre 2500 godina pre Hirsta, o čemu svedoče drevni hijeroglifi.

Više od petsto vrsta lubenica, koje se gaje u celom svetu daju veliku raznovrsnost potrošačima u pogledu veličine, oblika, boje. Lubenice se obično dele u dve kategorije: za čuvanje u rashladnicima i za piknik. Kategorija za rashladnike povezana je sa veličinom lubenica, varirajući od 3 do 8 kilograma. U kategoriji za piknik uključene su veće lubenice, težine od 8 do 30 kg.

Najrasprostranjenije su lubenice jarko crvenkasto-ružičaste strukture, označene crnim semenkama, ali isto tako postoje i bele, ružičaste, žute i narandžaste vrste, sa i bez semenki. Boja, veličina i oblik imaju malo uticaja na aromu lubenice kod različitih vrsta.

Sezona lubenica počinje od maja meseca i nastavlja se do septembra, ali vrhunac je sredina juna do kraja avgusta. Otkinute pre svog punog sazrevanja, lubenice nikad neće razviti svoj puni ukus. Neophodno je da se cela lubenica čuva u frižideru i izdržava oko nedelju dana.

Lubenica

Sastav lubenice

Voda predstavlja 92% težine lubenice koja je čini najvodenastijim voćem među voćem. Interesantna je činjenica da su čak semenke lubenice bogate belančevinama i masnoćama i od njih se pravi biljno ulje. Lubenica je bogata vitaminom C, velikim dozama kalijuma, izvornik je vlakana, a semenke lubenice sadrže materiju cucurbocitrin.

Aromatična lubenica začuđujuće ima samo polovinu šećernog sadržaja (5%) jedne jabuke. Lubenica sadrži samo 80 kalorija, ne sadrži nikakve masnoće i holesterol. Ustanovljeno je da je lubenica veoma hranljivo voće, izvor je velikih doza vitamina A, vlakana, kalcijuma i gvožđa.

Lubenica je izvornik likopena, za koji su urađena istraživanja i ustanovljeno je da može da pomogne u predupređivanju razvoja tumora. Grickajući slatko lubenicu zasitićemo se i unećemo minimalnu količinu kalorija, popuniće nam deo naših potreba za dijetetskim vlaknima, 25% od neophodne dnevne doze vitamina C, 20% neophodne dnevne doze vitamina A, 20 g šećera i 1 g proteina.

Izbor i čuvanje lubenice

Parče lubenice

Nema 100% sigurne tehnike koja može da vam pomogne da raspoznate zaista sočnu i slatku lubenicu. Ipak ima nekoliko trikova kojima možemo da se pomognem pri izboru. Prvo i najvažnije je da pogledate dršku voća - ako je lubenica lepa i zrela drška treba da je blago osušena i sparušena, a ne zelena i sveža. Drugi korak je da kucnete po kori lubenice.

Ako čujete šupalj, tup zvuk, verovatno voće koje želite da kupite nije dobro. Kuckanje treba da vam pokaže da je sadržaj lubenice čvrst, i to se odražava u čistom i jasnom zvuku nakon kuckanja. Druge osobine zrele lubenice mogu biti kora koja se lako ljušti noktom, beli, a ne žuti donji deo, sjajna kora i naravno veličina i težina.

Neisečenu lubenicu možete da čuvate do 7 do 10 dana na sobnoj temperaturi, ali što pre pojedete sočno voće to bolje. Ako je ostavite previše dugo, može da istruli. Lubenicu isečenu na parčiće možete da čuvate maksimalno dva dana u frižideru u pokrivenoj posudi. Ako je ne pokrijete lubenica će formirati tamniji sloj neprijatnog ukusa.

Kulinarska upotreba lubenice

Parčad lubenice

Ukusna i zrela lubenica može da pruži rashlađenje tokom letnjih vrućina kao nijedno drugo voće. Iako je preporučlijivo da jedemo ovo sočno voće u svežem stanju, lubenica se koristi i u kulinarstvu i može da se konzumira na različite načine. Kod nas je najpopularnije da se pravi slatko od lubenice, turšija od malih lubeničica ili jednostavno da se dodaju kore od lubenice u mešane turšije.

Najčešća upotreba lubenice je ohlađena, isečena na parčiće za brzi doručak ili dezert. U Italiji popularan dezert je puding od lubenice, obično napravljen od lubenice, badema, čokolade i cimeta. Popularan dezert je takođe i sladoled od lubenice. U južnim delovima SAD-a pravi se turšija od lubenice. Rusi u svojoj zemlji prave pivo od soka od lubenice.

Zapravo kora lubenice je takođe jestiva i može da se priprema kao povrće. Dosta omiljeno jelo je pržena, kuvana ili marinirana kora lubenici u Kini. Kada kinezi prže koru lubenice oni je prvo oljušte, iseku i puste da se prži sa uljem, začinjenu belim lukom, ljutim paprikama, lukom, šećerom i rumom.

Kao specijalitet marinirana kora lubenice je rasprostranjenija u Rusiji. Od lubenice se prave i jedninstveni letnji kokteli i napici. Na različitim mestima u svetu, kao i kod nas, ovalni oblik cele zrele lubenice se puni u unutrašnjosti nekim alkoholnim pićem, nanom i mastikom. To možete da napravite ili špricem ili kroz otvor u kori, čekajući da se alkohol rasprostre po celoj unutrašnjosti lubenice. Široka je upotreba lubanice i ako aromatizera za različite druge napitke.

Koristi od lubenice

Jedno parče lubenice (oko jedne šesnaestine od nje) sadrži veliku količinu vitamina C i beta karotena, koji pomaže za zaštiti protiv različitih oblika raka, zbog svoji antioksidansnih svojstava. Lubenica ima i visok sadržaj kalijuma, koji pomaže u regulisanju srčanih funkcija i normalizuje krvni pritisak. Ona je takođe dobar izvor vlakana koja pomažu održavanju pravilnog funkcionisanja creva i predupređuje rak debelog creva i rektuma. Semenke lubenice sadrža cucurbocitrin koji pomaže pri snižavanju krvnog pritiska i za poboljšanje funkcije bubrega.

Konzumiranje lubenice

Jedući redovno lubenicu tokom letnjih meseci možemo da pročistimo organizam od toksičnih materija, što je čini odgovarajućom hranom kod problema s probavnim sistemom. Ona sadrži mnogo tečnosti i blagotvorna je kod bolesti bubrega, jer čuva od formiranja kamena u bubregu, a pomaže i kod nekih oboljenja srca, jetre i žuči, kao i kod lečenja gihta. Do 2, 5 kg sočne lubenice na dan može da pomogne pri mršavljenju ljudi koji pate od gojaznosti.

Lubenice sadrže dosta manje ugljenih hidrata u poređenju s graškom, jabukama, pomorandžama, a nivo im je u sočnom voću skoro koliko u crvenoj ribizli, malini i borovnici. Eto zašto su lubenice dobra hrana kod ljudi s dijabetesom, kojima se preporučuje dnevna doza lubenice oko 200-300 g na dan. Lubenice su izvor voćnog šećera koji se usvaja bez potrebe za insulinom što je važno za dijabetičare. Smatra se da fruktoza iz lubenice poboljšava rad jetre, uporedo s tim i usvajanje belančevina, masnoća i ugljenih hidrata.

Ako patite od zatvora, makar i hroničnog, lubenica bi mogla da vam bude od velike koristi zbog visokog nivoa magnezijuma i fine celuloze. Redovno grickanje sočnog voća regulisaće utrobu i stimulisaće odvajanje žučno soka. Zbog činjenice da je nisko kalorična lubenica se uvršta u različite dijete i veoma je pogodna za izbacivanje viška materija.

Mršavljenje s lubenicom

Lubenica je veoma dijetetska namirnica kojoj niz dijetologa pripisuje čudesna svojstva. Dijeta s lubenicom može smelo da se preporuči ljudima svih uzrasta. Kako je jasno, lubenica je skoro u potpunosti lišena vitamina, ali zato sadrži veliku količinu lako usvojivog šećera - fruktozu i glukozu. Dijeta s lubenicom treba da se drži 5 dana - tačno to je rok neophodan organizmu da se očisti od naslaga i neželjenih soli.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas