Semijon

Kristina ChernikovaKristina Chernikova
Glavni urednik
317822
Belo vino

Semijon (Sémillon) je bela sorta grožđa, koja se široko koristi u proizvodnji vina. On je visoko cenjen od strane francuskih vinogradara, ali je rasprostranjen i na mnogo mesta u svetu. Ove loze se gaje još u Argentini, Čileu, Južnoj Africi, SAD (konkretnije Kalifornija), Australiji, Urugvaju, Meksiku, Italiji, Mađarskoj, Slovačkoj, Novom Zelandu, Rumuniji, Srbiji, Vijetnamu, Brazilu i dr. Sorta je poznata i pod drugim nazivima, među kojima su gringejl, madeira, sersial, boal, sotern, hanter vali rizling, barnavarta pino.

Kao svaka sorta, semijon ima svoje osobenosti. Grane su mu različite veličine. Neke od njih su puzeće, a druge - štrčeće. On ima trodelan ili petodelan list koje je blago dlakav u donjem delu. Grozdovi su zgusnuti. Karakterišu se srednjom veličinom i konusnim oblikom. Zrna su poprilično sitna, zaobljena. Meso je sočno, pokriveno kožicom. Od ploda semijona proizvode se suva bela vina sa karakterističnim mirisom na hrast, med, dinju i drugo voće. Grožđe se uključuje u kupaže za bela stona vina u regiji Bordo. Kombinuje se sa sortama kao što su Muskadel i Sovinjon blan.

Semijon najbolje raste na tlu bogatom hranljivim materijama. Preferira visoke temperature. Ako se gaji u uslovima koji su za njega blagotvorni, primećuje se jak rast loza. U suprotnom slučaju rast je oslabljen. Inače, sorta se ubraja u grupu loza koje kasno zru. Semijon je vrsta koja nije naročito otporna na bolesti. Ipak vinogradari smatraju da nije teška za gajenje.

Ipak on ostaje osetljiv na hladnu klimu. Na njega utiče još i plesan i oidium. Slabo je otporan i na sivo truljenje. Posebno je osetljiv na aktivnost plemenite plesni /Botrytis Cinearea). Od proizvodnje koja je njom zahvaćena nastaju dezertna vina Sotern i Barsak. Druga negativna crta vrste je što ponekad plod bude pogođen i jakim kišama.

Semijon

Istorija semijona

Iako je usvojeno da semijon potiče iz Bordoa, Francuska, neki eksperti se bore da ospore tu tvrdnju. Prema njima je teško da se odredi kako je tačno nastala sorta. Ističe se ipak činjenica, da je početkom 19. veka semijon stigao u Australiju, a do dvadesetih godina istog veka je zauzeo veliki procenat zasada loza u Južnoj Africi. Neki poznavaoci smatraju da semijon, koji nije dobro sazreo, ima miris sovinjon blana. To daje osnovu da se pretpostavi da dve sorte imaju rodnu vezu, ali za sada nema naučnih dokaza za to.

Do danas semijon čiste sorte i njegove mešavine sa sovinjon blanom javljaju se kao najomiljeniji napici od grožđa kod ljubitelja vina u Australiji. U poslednje vreme semijon je popularizovan i u Čileu. U Argentini je takođe prisutan, ali uglavnom u mešvinama. Nevelika količina zasada ove sorte se gaji i na Novom Zelandu. Danas je semijon došao da niza zemalja u Evropi, među kojima su Turska, Grčka i Bugarska.

Karakteristike semijona

Kao što smo već pomenuli, vina od semijona su suva i bela. Ona imaju karakterističnu aromu hrasta i žitarica. Osećaju se takođe note meda i voća kao što su smokva, kruška, dinja, breskva, kajsija, dunja.

Grožđani eliksiri, napravljeni od semijona odlikuju se bogatim bukeom, dubinom, punoćom i glatkošću lanolina, a takođe i osvežavajućom limunskom kiselinom. Oni su ne visokog sadržaja alkohola. Kao mladi su prilično grubi, ali ipak imaju potencijal za starenje. Mogu da leže decenijama, pa bi samo to moglo da im da jasan profil.

Serviranje semijona

Ova vina se serviraju ohlađena do temperature od 10-12 stepeni. Za serviranje možete da koristite univerzalnu čašu za belo vino. Ona je pogodna kako za mlađa tako i za starija vina. Ova čaša je graciozna i vitka. Ima nožicu srednje visine. U donjem delu je zaobljena i blago se širi, a na gore se lagano sužava. Zahvaljujući svom obliku dozvoljava da se osete i kisele i slatke note vina. Pri razlivanju vina ne trudite se da punite čašu do vrha. Dovoljno je da pokrijete dve trećine ili čak samo polovinu posude.

Salata sa tunjevinom

Vina od semijona mogu da budu servirana sa različitom hranom. Ipak se smatra da uz njega mnogo dobro idu jela izraženog pikantnog ukusa. Ovo vino konzumiraju ljubitelji sireva. Ovde je najpogodnije meze plavi sir. Razume se, možete da probate i druge aromatične varijacije. Gastronomi smatraju da vino može da se kombinuje sa morskim plodovima i konkretnije sa školjkama. Među primamljivim predlozima su Dinstane školjke sa šargarepom i belim lukom, Pohovane pržene školjke i Školjke s maslacem.

Džigerica je takođe veoma ukusan dodatak, koji otrkiva šarm semijona. Eksperimentišite sa Dinstanom džigericom, Šišom od džigerica, Telećom džigericom sa aromatičnim sosom ili Džigericom sa pečurkama. Ako držite do lakše hrane, onda izaberite svežu salatu sa dresingom ili bela mesa sa mekim začinima. Probajte da kombinujete alkoholno piče sa Salatom od tune, inćuna i majoneza, Salatom od tunjevine i spanaća ili Grčkom salatom sa lignjama.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

5
51
40
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji