Bonapeti.rs»Članci»Vrste Gljiva»Crvenkasta Gljivica

Crvenkasta Gljivica

Kristina ChernikovaKristina Chernikova
Glavni urednik
317822
Crvenkasta gljivica

Crvenkasta gljivica (Laccaria laccata) je vrsta Basidiomycota gljive, koja se može konzumirati. Najviše je rasprostranjena u Severnoj Americi i Evropi. Takođe se može sresti u Meksiku i Kostarici. Pripada rodu Laccaria i porodici Hydnangiaceae.

Na engleskom jezičkom području je ova pečurka poznata pod nazivima - deceiver i waxy laccaria. U Francuskoj je poznata kao Laccaire laqué, dok u Nemačkoj ima naziv Rötliche Lacktrichterling i Rote Lackpilz. U Rusiji se ova pečurka zove Лаковица лаковая.

Spoljašnje karakteristike ove pečurke čine je dosta upadljivom. Ono što je prvo upečatljivo jeste oblik klobuka - koji je polukružni. Prečnik klobuka dostiže najviše 6 cm. Kao i kod drugih vrsta, tako i kod ove pečurke se šešir vremenom rasprsne i postaje gotovo ravan. Kod Laccaria laccata je drugačije što se kod ove vrste u sredini šešira vremenom pojavljuje udubljenje.

Ovaj deo pečurke može imati nijanse od roze do braon boje. Mogu se sresti i primerci koji imaju crvenu ili narandžastu boju. Kod nekih su primetne i ljubičaste nijanse. Kod mlađih gljiva je površina glatka i gola, dok se kod nešto starijih primeraka mogu primetiti ljuspice. U početku ivica ove crvenkaste gljivice je povijena nadole, ali se vremenom ispravlja.

Laccaria laccata ima tanko i meko meso, koje je ujedno elastično i sočno. Iste je boje kao i klobuk. Meso je prijatnog ukusa i ima primamljivu aromu pečurki, pa to čini crvenkastu gljivicu omiljenom namirnicom u kulinarstvu.

Listići ove pečurke nisu gusto raspoređeni. Debeli su i kada spore sazru, na njima se stvara lepljiv prah. Što se tiče spora, one su okrugle, imaju male izrasline koje podsećaju na bodlje.

One su prekrivene beličastim polenom. Drška Laccaria laccata može biti visoka između 5 i 10 cm. Ima cilindričan oblik i boju istu kao i šešir. Drška je gusta i ima žilavu teksturu, dok joj je površina vlaknasta.

Branje crvenkaste gljivice

Branje pečurki je uvek zanimljivo, a i rezultati uvek nose adovoljstvo pečurkarima, međutim, ne treba zaboraviti da ono treba biti u društvu iskusnih gljivara. U suprotnom, uvek postoji rizik da uberete nejestivu gljivu, što može dovesti do neželjenih posledica po zdravlje.

Ako ste sigurni u svoje znanje, onda slobodno možete brati cvenkastu gljivicu. Iskusni berači pečurki znaju da se ova vrsta može stresti kako u zimzelenim, tako i u listopadnim šumama, ali i onima mešovitog tipa.

Najpre je treba tražiti u hrastovim šumama, mada nikako ne treba isključiti verovatnoću da se ona može naći i na pasjacima i šumskim livadama. Laccaria laccata se treba tražiti i tokom leta i tokom jeseni. Karakteristično za ovu vrstu pečurki jeste da one menjaju svoju boju i nijanse u zavisnosti od vremena.

Crvenkasta gljivica

Lamele ne menjaju boju. Prihvaćeno je mišljenje da su upravo one prepoznatljiv znak crvenkaste gljivice. Na našim prostorima se može sresti i ljubičasta gljivica /Laccaria amethystina/, poznata još i kao ljubičasta lakovka.

Oni manje iskusni mogu lako pomešati ove dve pečurke. Iskusni berači pečurki znaju da se ljubičasta vrsta Laccaria laccata razlikuje od ostalih po svojoj ljubičastoj boji šešira. Istu boju imaju i njene lamele, drška i otisak spora. I ova vrsta je pogodna za konzumaciju.

Spremanje crvenkaste gljivice

Cvenkasta gljivica je jestiva pečurka koja se uspešno koristi u kulinarstvu, nezavisno od toga što je mala. Ona je deo tradicionalnog menija stanovnika Oahaka u Meksiku. Može se kuvati, peći, pržiti, marinirati. Takođe, može se spremiti samostalno ili u kombinaciji sa: spanaćem, zeljem, korpivom, lukom, belim lukom, šargarepom i paradajzom.

Dobro se kombinuje i sa drugim pečurkama. Uspešno se koristi za pripremu rižota, raznih vrsta testenina, salata, soseva, čorbi, namaza, pašteta, pečenih jela. Crvenkasta gljivica bude veoma meka i ukusna kada se potopi u pavlaku ili otopljeni kravlji maslac. Može se začiniti svežom mirođijom i peršunom, sokom od limuna, biberom, alevom paprikom, kuminom, selenom, bosiljkom, majoranom, itd.

Koristi od crvenkaste gljivice

Konzumiranje crvenkaste gljivice blagotvorno deluje na zdravlje čoveka. Ona je doba izvor vitamina B grupe, čiju unos utiče na pravilan rad nervnog i kardiovaskularnog sistema. Ova gljiva sadrži i vitamin D, koji je poznat po tome što doprinosi zdravlju kostiju. On se najlakše može nabaviti putem sunčeve svetlosti, ali ako nemate vremena da budete na suncu, najbolje je da ga nabavite putem hrane.

Prijem vitamina D je važan za kosti, nokte i kosu i štiti od pojave osteoporoze. Konzumacijom crvenkaste gljivice možemo snabdeti telo i određenim količinama vitamina E. On je koristan jer štiti od zapušenja krvnh sudova, čini da koža bude zdrava i ima svež izgled, a štiti i od nekih kancerogenih oboljenja.

Ispitivanja su pokazala da je ovaj vitamin veoma koristan osobama koje se aktivno bave sporom ili se izlažu velikom fizičkom naporu. Naučnici su takođe mišljenja da unos vitamina E pomaže u zaštiti od Alchajmerove bolesti.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

5
51
40
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji