Broć

Kristina ChernikovaKristina Chernikova
Glavni urednik
317822
Broć

Broć /Rubia/ je rod zeljastih biljaka iz porodice broćeva. Postoji oko 60 vrsta, koje su uglavnom rasprostranjene na prostoru Mediterana i Jugositočne Azije.

Jedina vrsta koja je rasprostranjena na našim prostorima jeste mediteranski broć /Rubia tinctorum/. To je višegodišnja zeljasta biljka. Ima dgo cilindrično korenje. Ima crno-braon boju spolja, a iznutra je crveno. Cvetovi ove biljke su sitni, žuto-zelene boje i uglavnom grupisani.

Stabiljka je izrezbarena. Plodovi su jagodičasti. Može se naći u žbunju, dvorištima, uglavnom kao samonikla biljka.

Sastav broća

Broć sadrži 2-3.5% di i trioksiantrahinonove glikozide i rubetronovu kiselinu i galiozin, ksantopurpurin, itd. Kada se glikozidi razlažu, onda se dobijaju materije kao što su alizarin, purpurin, ksantopurpurin. Koren drveta sadrži još i rubiadin - glikozid, eritrocim (enzim), organske kiseline, tanine, pektine, oko 15% šećera, belančevine, kao i tragove ulja.

Gajenje broća

Mediteranski broć uspeva na rastresitom, dubokom i plodnom žemljištu, koje sadrži dosta humusa. Uspešno se razvija i kada je zemljište dovoljno vlažno i peskovito - glineno zemljište. Ova biljka ima veliku potrebu za đubrenjem, jer njen korenski sistem sporije usvaja hranljive materije iz zemljišta. Dobro podnosi sveže i životinjsko đubrivo. Pre ove biljke se mogu saditi druge slične kulture, koje su idealna podloga za uspešan rast broća.

Mediteranski broć se razmnožava putem semenki ili putem korenskih reznica. Semenke koje se sakupe od biljaka koje uspevaju na našim prostorima ne mogu dati biljke, jer im to naša geografska širina ne dozvoljava. Reznice korena treba da su duge 15-18 cm i da se sade pomoću pluga ili u duboko iskopanoj rupi. Zelena masa koja se pojavljuje u drugoj godini se može pokositi i biti odlična hrana za stoku.

Branje i čuvanje broća

U lekovite svrhe se koristi korenje broća /Radix Rubiae/. Korenje se sakuplja od biljaka koje su stare 3-4 godine i sakuplja se u jesen (septembar-oktobar), kada nadzemni deo počne da vene. Korenje se vadi krajem druge godine, ali može i u trećoj. Vadi se lopatom u februaru-martu ili u jesen, pre nego što se pojavi slana.

Kada se korenje izvadi, ono je spolja tamnocrvene boje, a unutra jarkocrvene, stavlja se na sunce d se suši ili u hladnovinu, a može i u sušnicu, tako da temperatura bude do 40 stepeni. Od samoniklih biljaka se dobija korenje, a od kultivisanih - korenovi. Obe vrste se seku na duge komade, debljine 3-18 mm.

Ono ima veoma specifičnu aromu, koja nije mnogo nametljiva, a koja u početku bude slatkasta, da bi kasnije postala gorka. Kada se stavi u vodu, ona dobija crvenkasto-braon boju. Kada se iseče poprečno, može se primetiti crveno - braon kora i narandžasti drveni deo, koji može varirati do boje cigle. Vlažnost sušenog korenja i korenova ne bi rebalo da bude viša od 13%. Sušena biljka se može koristiti oko 2 godine.

Koristi od broća

Broć podstiče izbacivanje mokraće iz tela, a takođe deluje i kao sredstvo za detoksikaciju i donosi razne koristi za zdravlje materice. Ima diuretski efekat i poboljšava varenje. Ova biljka pomaže u lečenju kamena u bubregu i bešici. Takođe, poboljšava stvaranje kosiju. Koristi se kod upale bubrega i bešike, slabe menstruacije ili njenog izostanka, kod bolesti kostiju (rahitisa), kao pomoćno sredstvo kod pojedinih vrsta dobroćudnih anemija, kod upale mokraćnih kanala, kod bolesti slezine, kod noćnog mokrenja, pomaže da se tečnost izbaci iz organizma, kod tuberkoloze kostiju.

Biljka broć

Bauer (1924) je eksperimentisao tako što je povećane doze mlevenog korena broća davao pacijentima i dok je mokraća još uvek bila vruća, polivao je fosfatno i oksalno kamenje. Posmatrao je proizvodnju mehurića i raspadanje kamenja.

Prema Sokolovu (1984), glavno dejstvo korenja broća jeste da razlaže kamenje u bubrezima i bešici. Mehanizam njegovog delovanja je povezao sa ruberitrinovom kiselinom, koja doprinosi da urin bude kiseo, a čija je posledica razlaganje kamenja. Odatle se veća pažnja posvećuje bagrilnim materijama, koje međusobno deluju sa fosfatima i oksalatima kalcijuma i magnezijuma.

Takođe, ove materije smanjuju tonus glatke muskulature bubrega, a u isto vreme jačaju njihovu peristaltiku i stvaraju uslove za eliminaciju suvišnih materija. Ova biljka, takođe, ima i antiupalno dejstvo kod upalnih procesa u bubrezima, bešici i zglobovima. Koristi se kod kolitisa sa dijarejom i za regulisanje menstruacije.

Narodna medicina i broć

Naša narodna medicina koristi čaj od korenja broća kod osteofita, problema sa slezinom, tuberkoloze kostiju, čirevima u crevima, kod abscesa, žutice, itd. Potrebno je da se jedna kašičica sitno iseckanog korena kuva 10 minuta u 400 ml vode. Kada se procedi, pije se po 1 vinska čaša pre obroka, 3 puta dnevno. Osim za čaj, korenje se može koristiti i u prahu, a uzima se količina koliko je jedno zrno kukuruza, sa malo vode, pre obroka, 3 puta dnevno.

Naša narodna medicina predlaže i recept za ekstrakt od broća: Jedna kašičica sitno iseckanog sušenog korena se prelije sa 250 ml vhladne vode, pa tako treba da odstoji 8 sati i onda se procedi. Biljku ponovo prelijte sa 400 ml vrele vode, pa zatim ostavite 15 minuta i nakon noga treba da se procedi. Obe tečnosti se pomešaju i onda se uzima 100 ml tečnosti 4-5 puta dnevno sa sodom bikarbonom. Ekstrakt ima jak i neprijatan miris, a nakon konzumacije mokraća može imati crvenu boju.

Farbanje jaja sa broćom

Korenje broća sadrži glikozid alizarin, koji se koristi u tekstilnoj industriji za farbanje materijala u crveno. Korenje broća su provereno sredstvo za farbanje jaja u crvenu boju. Jaja se relaivno brzo farbaju i mogu imati od roze do jarkocrvene, pa čak i bordo boju. Naravno, sve zavisi od jačine tečnosti i koliko dugo jaja sotje u njoj.

Recept za farbanje jaja sa broćom je sledeći: Stavite jednu kašiku iseckanog korenja broća sa 2 šolje vode. Dodajte malo soli i kuvajte zajadno sa jajima oko 10 minuta.

Za tamnocrvena jaja možte probati i drugi recept sa broćom: Korenje izvadite, osušite ga i sameljite ili sitno iseckajte. isitnjeno korenje potopite u vodu i neka tako prenoći, a ujutru ga dobro kuvajte, sve dok crvena tečnost ne bude dobra za farbanje.

Štetnost broća

Predoziranje broćom može izazvati bolove i pogoršanje hroničnih upalnih bolesti urinarnog trakta. Kod bubrežne insufijencije i čira ne želucu bi biljka trebalo da se koristi samo nakon konsultacije sa lekarom.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

4
50
41
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji