Bonapeti.rs»Članci»Biljke»Brašnjenik

Brašnjenik

Rosi StoyanovaRosi Stoyanova
Glavni urednik
41190163
Brašnjenik

Brašnjenik /Chenopodium bonus-henricus L./ je višegodišnja zeljasta biljka, koja raste na travnatim planinskim površinama. Često se može sresti pored žbunja, u neobrađenim njivama i livadama.

Ima je svuda širom cele zemlje od 800 do 2000 m nadmorske visine. Raste u celoj Evropi, osim jugozapadnih i jugoistočnih delova. Kod nas brašnjenik ima i drugi naziv - divlji spanać, divlja loboda, ciganski spanać.

Brašnjenik ima debeli koren, a visina stabiljke bude od 20 do 80 cmm koja je uspravna i prosta. U retkim slučajevima je stabiljka piramidalno ragranata još iz osnove. Listovi su uspravni, krupni i imaju zelenu boju. Mogu imati oblik trougla ili oblik koplja i strele. Cvetovi brašnjenika su mnogobrojni i zelenkasti, sabrani u cvast na vrhu stabiljke. Plod je spljoštani orah, a seme je okruglo i sjajno. Brašnjenik cveta od maja do avgusta.

Sastav brašnjenika

Korenje brašnjenika sadrži glikozide, saponine, flavonoide, smole, sluzne materije. Materija koja se nalazi u saponinima se naziva henopodin. Flavonoidi čine oko 10%. U biljci ima još i histamina, kafeinske i ferulinske kiseline.

Branje i čuvanje brašnjenika

Deo biljke koji se koristi jeste njeno korenje. Ono se vadi u rano proleće - u martu ili u jesen. Kada semenke sazru, u avgustu-septembru, a korenje se čisti i pere.

Deblje korenje se seče uzdužno, na komadiće do 10 cm. Osušite u hladovini. Pravilno osušeno korenje treba da ima tamnosivu boju, karakterističan miris i gorak ukus. Brašnjenik se može kupiti u specijalizovanim prodavnicama, a cena je oko 70 dinara.

Brašnjenik u kulinarstvu

Najpoznatija upotreba brašenjika jeste da se koristi za ukusnu tahini alvu. Ako želite sami da napravite, recept je sledeći:

Brašnjenik, divlji spanać

Potrebni sastojci: 2 kg šećera, 2 kg tahinija od susama, 500 g glukoze, 1 g limunske kiseline, 150 g tečnog brašnjenika

Način pripreme: da biste dobili tečni brašnjenik, kuvajte korenje 2 i po sata, a zatim procedite čaj. Pomešajte šećer sa vodom, dok ne dobijete sirup, koji ćete kuvati, dok se ne stvore balončići, koji će pucati. Pomešajte sirup sa glukozom i kada proključaju, isipajte ih u drugu posudu, gde se već kuva tečni brašnjenik. Kuvajte smesu, sve dok, da kada stavite kap smese u hladnu vodu, se ne stvori loptica, koja se mrvi. Zatim veoma polako i dok sve vreme mešate, sipajte u posudu sa tahinijem od susama. Dobijenu smesu isipajte u kalupe, koje ste obložili papirom za pečenje i ostavite da se ohladi.

Koristi od brašnjenika

Ova biljka potpomaže iskašljavanje i ima antiupalno dejstvo. Pre svega se koristi za spoljašnju upotrebu, kod ozleda kože i čireva. Podstiče olakšavanje i pročišćava krv.

Brašnjenik se koristi kod hemoroida, konstipacije, siflisa, kamena u bubregu. Za unutrašnju upotrebu skuvajte 1 šolju korena u 500 ml mode oko 10 minuta. Dobijeni čaj procedite i pijte po 50 ml, tri puta dnevno pre obroka. Ovaj čaj je veoma koristan za ljude koji imaju hemoroide. Možete koristiti tečnost i za spoljašnju upotrebu. Za to je potrebno da se čaj ohladi i procedi, a treba da se nanosi pomoću gaze ili sterilisanim pamučnim tamponom na željeno mesto.

Kod kostipacije napravite hladni ekstrakt od 2 kašike brašnjenika, koji ste prelili sa 250 g hladne vode. Neka tako odstoji 4 sata. Pijte tinkturu ujutru, na gladan stomak. Pije se onoliko puta, koliko je potrebno da se proces vatrenja stabilizuje. Možete piti brašnjenik kao biljni čaj sa malo meda.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

3
50
40
31
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji