Bonapeti.rs»Članci»Dijete»Keto režim ishrane - šta treba da znamo

Keto režim ishrane - šta treba da znamo

Iliana AngelovaIliana Angelova
Početnik
3924
Keto dijeta - šta treba da znamo

Zdrava ishrana danas je za većinu ljudi filosofija, način mišljenja i života. Sve češće u razgovorima na temu zdrave ishrane prisutna je keto dijeta. Ovaj režim ishrane se pokazuje kao najistraživaniji, jer je najviše primenjivan. Svi kojima je on potreban se zalažu za keto dijetu ne samo da bi smršali, već i da bi poboljšali zdravstveno stanje.

Stoga se pokazalo da je režim ishrane sa niskim sadržajem ugljenih hidrata i visokim sadržajem masti legendarna dijeta. Sve ovo stvara radoznalost - šta tačno predstavlja keto ishrana, kakve su koristi, ali i štete; kako je došlo do te ideje i s kakvim ciljem?

Istorija ketogene ishrane

Keto dijeta je režim ishrane kod kog se masti koriste kao izvor energije, usled čega su oni snažno pojačani u hrani na račun ugljenih hidrata. Početak ideje je razrađen još tokom prošlog veka.

Pre tačno jednog veka, tokom 1920. godine doktor Vajlder sa jedne američke klinike počinje da razrađuje režim ishrane u pokušajima da se poboljša stanje pacijenta koji boluje od dijabetesa tipa 1 - kod zavisnika od insulina, kao i dece sa epilepsijom, koju je u to vreme bilo teško kontrolisati lekovima. U to vreme terapije hranom su bile gotovo jedini način lečenja, budući da su nedostajali efikasni lekovi.

Keto dijeta kod dijabetesa

Nakon otprilike 30-70 godina ketogena dijeta postepeno odstupa unazad u tom interesovanju, zbog razrađenih novih lekova, koji omogućavaju kontolisanje bolesti.

Sada keto dijeta za lečenje epilepsije kod dece ponovo dobija popularnost. Pored toga, ketogena dijeta pokazuje svoj potencijal i kod drugih bolesti nervnog sistema, retkih bolesti genetskog porekla i drugih stanja koje je teško kontrolisati. Na poslednje mestu, ali nikako najmanje važna je težnja da se održi zdrava težina i dobar fizički izgled.

Suština ketogene dijete

Ketogena dijeta je vrsta ishrane kod koje su masti izvor energije, zato im se daje prednost u ishrani. Prema preporukama danas, da bismo se zdravo hranili, potrebno je da od 45 do 60 procenata svih kalorija budu osigurane ugljenim hidratima; 10-20 procenata - belančevinama, i do 30 procenata mastima.

Ako je dnevni unos koji se preporučuje jednom čoveku otprilike 2 hiljade kalorija, kod ketogene dijete u njegovim porcijama hrane u svakom obroku treba da se unese po 165 grama masti, 75 grama belančevina i samo 20 grama ugljenih hidrata.

Biohemijske osnove ketogene dijete postavljene su tokom našeg evolutivnog razvoja kao vrste. Ljudski organizam se adaptirao da koristi glukozu kao glavni izvor energije. Većina naših tkiva može funkcionisati koristeći masne kiseline, na primer mišićna tkiva. Međutim, drugi zavise od unosa glukoze. U najvećoj meri ovo važi za ljudski mozak i bubrege.

Kod nedostatka ugljenih hidrata počinje razgradnja mišićne mase. Međutim, za organizam nije prihvatljivo da gubi dragocena mišićna vlakna. Da bi se ona sačuvala, telo koristi ketogenezu iz masti. Tako ketonska tela, zvana ketoni, koji su se pojavili usled razgradnje mišićnog tkiva, pokrivaju potrebu za energijom.

Ketoni se proizvode u jetri iz masti i koriste se kao glavno gorivo za mozak. On troši mnogo energije i ne može direktno da funkcioniše s mastima. One treba da se preoblikuju, zato što su mozgu potrebni ili ketoni ili glukoza.

Ketogeneza se pojavila još kod povremene gladi u nomadskom periodu iz razvoja ljudskog roda. I danas zdrava osoba često spontano upadne u ketozu. Takvih slučajeva ima kod dugotrajnog sna bez obroka; teškog treninga, a da telo prethodno nije nahranjeno; glad prilikom različitih religijskih rituala i drugi.

Kod keto dijete nastupa ketoza, dobijeni ketoni prelaze u krvnu i moždanu barijeru i dopiru do dva važna centra u moždanoj kori. To su centri za apetit i centar za euforiju. Ketonska tela pokazuje uticaj na oba hormona - grelin i leptin. Oni regulišu apetit i sitost. Ketoni potiskuju apetit, kontrolišu glad i smanjuju želju za unosom slatkog. To vodi do smanjivanja unosa energije, spada i telesna težina, ali to ne utiče na mišićnu masu. Zadaci koji su postavljeni pred dijetu završavaju se bez oštećenja važnih elemenata u organizmu.

Prednosti keto dijete

Keto režim ishrane

Ovaj režim ishrane je veoma efikasan u skidanju viška težine, bez narušavanja mišićnog tkiva. Zajedno s ovim pozitivno utiče na različite bolesti.

Debljanje - mršavljenje se postiže bez rizika od bolesti. Ona je raznovrsna i može da se unostihrana bez konstante brige o tome da će se nagomilati kalorije.

Srčani problemi - neki faktori rizika za srčane probleme mogu da budu uklinjeni ovom dijetom - visok holesterol, visok krvni pritisal, visoki nivoi šećera u krvi.

Rak - dijeta se koristi u smanjivanju obrazovanih tumora kod neki vrsta raka.

Epilepsija - keto dijetom znčajno se smanjuju grčevi kod bolesne dece.

Alzheimerova bolest - dijeta može da ublaži simptome i da uspori razvoj bolesti.

Akne - miski k+nivoi insulina i smanjen unos šećera poboljšavaju stanje kože.

Štete i opasnosti keto dijete

Opisani su brojni neželjeni efekti usled gubitka ugljenih hidrata. To su umor, bolovi u mišićima i zglobovima, pojava grčeva, razdražljivost i agresija, kao i apatija i depresija.

Takođe, pojavljuju se problemi sa digestivnim traktom, pojačavanje prisutnih žaljenja na bubrege, jetru i kosti, usporen rast kod dece i jačanje infektivnih bolesti kod njih.

Keto dijeta je kontraindikovana kod dece i adolescenata, trudnica i žena koje doje, ljudi sa narušenom ishranom ili težinom ispod norme, ljudi koji pate od bubrežnih, endokrinih i bolesti jetre, kao i kod zloćudnih bolesti.

Preporuka je konsultacija sa lekarom dejtologom pre nego što se počne sa keto dijetom da bi se smanjili rizici dugotrajne ketoze.

Zabranjena hrana kod keto dijete

- Napici sa visokim sadržajem šećera. voćni sokovi, šejkovi, sladoledi;

- Žitarice i skrob - makarone i žitarice;

- Svo voće;

- Mahunarke - pasulje, sočivo, grašak, leblebije;

- Svo korenasto povrće - šargarepe, paškanat, krompir;

- Niskomasna i dijetalna hrana;

- Prerađene masti;

- Akohol.

Dozvoljena hrana kod keto dijete

Keto dijeta

- Meso - crveno mesto, šnicle, šunka, kobasica, slanina i piletina i ćureće meso su dobar izbor;

- Preporučuju se masne ribe kao što je losos, pastrmka, tuna i skuša;

- Jaja, maslac i pavlaka takođe mogu da se uključe u dijetu;

- Razni orašasti plodovi i semenke se preporučuje - orasi, bademi, bundeveino i laneno seme;

- Lisnato povrće, paradajz, luk i paprike takođe mogu da unesu razniovrsnost u meni;

- Avokado je dobar izbor, zato što daje skoro sve što je potrebno telu;

- Začini i korisne lekovite biljke su takođe dozvoljene.

Vrste keto dijete

Standardna keto dijeta je najpopularnija. Ona sadrži veoma malo ugljenih hidrata, proteina u umerenim količinama i dosta masti. Procentualno, to znači 75 procenata masti, 20 procenata proteina i 5 procenata ugljenih hidrata.

Ciklična keto dijeta uključuje etape u ishrane sa malo ugljenih hidrata, na primer 5 ketogenih dana i 2 dana sa hanom sa visokim sadržajem ugljenih hidrata.

Ciljana keto dijeta dozvoljava unos ugljenih hidrata koji će se sagoreti tokom treninga.

Visokopreteinska keto dijeta je slična standardnoj, ali sa više proteina. Odnos kod nje je 60 procenata masti, 35 procenata proteina i 5 procenata ugljenih hidrata.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest