Cimet predstavlja braon koru istoimenog drveta, koja se suši, uvija i dobija oblik poznatiji kao štapić cimeta. Cimet se može naći u obliku štapića ili u prahu.
Postoje sto sorti Cinnamonum verum (latinski naziv za cimet), ali sorte kao što su Cinnamonum zelyanicum (Cejlonski cimet) i Cinnamonum aromaticum (Kineski cimet) se najviše koriste i konzumiraju. Cejlonski cimet je poznat još i kao "pravi cimet", dok se kineski naziva i "kasia". Iako su obe vrste cimeta sičnih karateristika i aroma, slatkog i prijatnog ukusa, aroma cejlonskog cimeta je više rafinirana i jača.
Cimet spada u jede od najstariji i najpoznatijih začina. Pominje se još u Bibliji i koristio se u drevnom Egiptu, i to ne samo kao napitak, kao aromatično sredtsvo u medicini, već i kao sredtsvo za balsamovanje. Smatran je vrednijim od zlata. Tada cimet postaje sve popularniji u Kini, a zatim cimet kao začin osvaja i zemlje srednjovekovne Evrope. Zbog velike potražnje, cimet postaje jedna od najčešće prodavanih namirnica između Bliskog Istoka i Evrope.
Cejlonski cimet se proizvodi u Šri Lanki, Indiji, Madagaskaru, Brazilu i Karibima, dok se kasia proizvodi najviše u Kini, Vijetnamu i Indoneziji.
Sastav cimeta

Cimet sadrži velike količine eteričnih ulja, cimetni aldehid, smolu, skrob, evgenol i tanine. Cimet je odličan izvor mangana i veoma dobar izvor dijetetskih vlakana, kalcijuma i gvožđa. Dve kašičice cimeta sadrže 11.84 kalorija i 0.16 grama masti.
Odabir i čuvanje cimeta
Cimet možete kupiti u obliku štapića i u prahu. Štapići cimeta se mogu duže čuvati mnogo duže od cimeta u prahu, ali ipak prah je aromatičniji. Da li je cimet kvalitetan, može se prosuditi prema njegovom mirisu, koji bi trebalo da bude sladak, jak i čist. Cimet se treba čuvati u staklenoj posudi na hladnom, tamnom i suvom mestu. Cimet u prahu može trajati nekih šest meseci, dok štapići cimeta mogu biti sveži i više od godinu dana. Ako želite da produžite svežinu cimeta, tj. njegov rok trajanja, možete ga čuvati i u frižideru.
Kulinarska upotreba cimeta
Cimet se može koristiti u kuhinji na nekoliko načina - za pripremu raznih kolača, torti, mlečnih i čokoladnih napitaka. Koristi se kao sastojak u voćnim sokovima, kuvanom vinu, medu i čaju. Jedna od najpoznatijih upotreba cimeta je u sutlijašu, tj. mleku sa pirinčem. Cimet je jedna od najzdravijih zamena šećeru, pa ako želite da vodite malo zdraviji način života, umesto šećera za kafu možete koristiti cimet.

Štapići cimeta su veoma zanimljiv dodatak sa kojim možete poslužiti kafu gostima. Štapić cimeta, koji se nalazi u posudi sa šećerom, daje prijatnu aromu, bez obzira da li se radi o belom ili smeđem šećeru. Ukrasite i božićnu trpezu štapićima cimeta - pa ćete osim arome, imati i lepu dekoraciju.
Koristi od cimeta
Jedinstvena lekovita svojstva cimet poseduje upravo zbog eteričnih ulja koja se nalaze u kori ovog drveta. Ova ulja sadrže aktivne supstance, koje se nazivaju sinemaldehidi, sinemilacetati, sinemil i alkohol, ali uključuje i širok spektar drugih korisnih materija. Najpoznatije koristi od cimeta su:
- Antikoagulantno dejstvo - Sinemaldehid je poznat po svom uticaju na trombocite. Pomaže kod sprečavanja zgrušavanja trombocita u krvi.
Mogućnost cimeta da snizi oslobađanje arahidonove kiseline iz memrana ćelija ga svrstava u kategoriju antiupalnih namirnica.

- Antimikrobno dejstvo - Cimet može sprečiti pojavu i razvoj bakterija, gljivica, a često i probleme prouzrokovane kandidom.
- Kontroliše nivo šećera u krvi - Ako hranu bogatu ugljenim hidratima začinite cimetom, to može pomoći da snizite nivo šećera u krvi. Cimet usporava eliminisanje namirnica iz želuca nakon obroka, a to je čest uzrok povišavanja šećera u krvi. Upravo iz tog razloga, cimet predstavlja veoma dobar začin u borbi protiv dijabetesa tipa 2.
- Miris cimeta povišava aktivnost mozga;
- Sadržaj kalcijuma i vlakana u cimetu poboljšava zdravlje debelog creva i štiti od srčanih oboljenja;
- Cimet je tradicionalno sredstvo za zagrevanje.
Pored aktivnih sastojaka u eteričnim uljima i hranljivih sastojaka, cimet je takođe poznat po svojim sposobnostima da ugreje, a najviše te osobine ceni kieska medicina. Iz ovog razloga se cimet koristi kao pomoćno sredtsvo kod prelade ili gripa, a zagrevajući efekat najviše ima kada se pije sa čajem.
Štetnost cimeta
Cimet ne spada u alergene i nije poznato da sadrži bilo kakve količine gojtrogena, oksalata i purina. Međutim, može u nekim situacijama izazvati alergijske reakcije, a kod nekih ljudi se to manifestuje u vidu povećanog apetita, što može biti jedan od uzroka suvišnih kilograma. trudne žene bi trebalo da pripaze kad je konzumacija cimeta u pitanju, jer veće doze ovog začina mogu uticati na stimulisanje materice.
Mršavljenje sa cimetom
Mršavljenje sa cimetom se smatra jednim od najuspešnijih, a istovremeno i najzdravijih taktika za skidanje suvišnih kilograma. Dijetolozi preporučuju da unos cimeta uvek bude tačan, a to podrazumeva - ujutru na prazan stomak i pre spavanja ispiti jednu šolju čaja od cimeta. Drugo veoma važno pravilo kod konzumiranja cimeta je da se nakon ispijanja makar sat vremena ne konzumira nikakva hrana. Čaj od cimeta se pravi tako što pomešate pola kašičice cimeta i kašičicu meda, pa ih stavite u šolju vruće vode.