Bonapeti.rs»Članci»Šta je zbog čega korisno»Zabranjeno voće: Tajna istorija smokve

Zabranjeno voće: Tajna istorija smokve

Hrana za DushataHrana za Dushata
Glavni urednik
1299
Smokva

Preplavljena aromama voća i povrća, jesen je sezona smokvi. Slatke i ukusne, njihov unikatan miris čini ih idealnim za desert, slatko ili sirove. Pune su vitamina i minerala, a korisni su čak i listovi smokve. Ali da li znamo sve o njima?

Smokva je jedini evropski član jedne tropske porodice koja se zove Ficus, uključujući više od 600 vrsta. Uzgajana milenijumima u evropskom slivu, deo je brojnih priča i mitova.

Jedan od mitova je povezan sa Odisejem. Da bi pobegao od strašnog morskog čudovišta Haribda, on se oslanja na jednu smokvu. Plutarh pak saopštava da smokva čini kožu mekšom. A pod kakvim drvetom mislite da su Rem i Romul, osnovači Rima, sisali mleko vučice? Pod smokvom, naravno!

I pre nego što prošetamo do Rajskog vrta, gde ona takođe ima svoj mesto, hajde da spomenemo da isto kao i jagoda, smokva distribuira vegetativno. Ona ima roze cvetove, a plodove sa zrncima koja se hrskaju između zuba. Međutim, oni nikada ne uspevaju da padnu, zato se i računa na pomoć insekata mikroskopskih veličina da obezbede njihovo razmnožavanje.

Drvo smokve

Iako je danas volimo, smokva ima mračnu prošlost, dugo vreme je Crkva upirala prstom u nju. Razlog tome su koreni još u prvim danima od stvaranja sveta. U Rajskom vrtu Adam i Eva su neblagorazumno okusili jabuku, koju im je Bog zabranio da jedu, i odjednom su shvatili da su goli. Rada su naši neposlušni preci pribegli upravo drvetu smokve.

U prvoj knjizi Mojsijevoj, Glava 3, stih 7 Starog zaveta piše: Tada im se otvoriše oči, i videše da su goli; pa spletoše lišća smokovog i načiniše sebi pregače.

Odatle pa na ovamo, smokva se prevara u erotski simbol, koji joj brzo donosi lošu slabu i ona postaje plod na koji Crkva prstom ukazuje.

Evo nekoliko činjenica o smokvama koje možda ne znate:

Zabranjeno voće: tajna istorija smokve

Smokve su jedno od najslađeg voća - sadrže otprilike 55% prirodnog šećera.

Poznate su po tome štu su najnetrajnije voće. Čak i u frižideru mogu da izdrže jedva dan-dva, pre nego što se pokvare.

One imaju mnoštvo korisnih svojstava, koji su tu zahvaljujući njihovom sastavu. Sadrže visok nivo kalcijuma, koji pomaže kod visokog holesterola. Osim toga, bogate su gvožđem i manganom, koji ih čine prirodnim lekom protiv anemije.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Rejting

4
50
41
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji