Banane

AdminAdmin
Glavni urednik
24835
Banane

Banane su drvolike biljke, iako spadaju u zeljaste biljke. Naziv banana proističe zbog izduženog oblika ploda. Svaka banana, osim što ima zaštitnu koru spolja, takođe sa unutrašnje strane sadrži male trakice koje se mogu odvojiti. Kada se ubere, banana ne prestaje da sazreva - osobina ovog voća koja je svima poznata.

Poreklo banana

Banane spadaju u jedne od najstarijih biljaka koje je čovek kultivisao. Zemlja porekla banana se smatra malajski arhipelag, gde je ovo voće korišeno pre svega kao hrana koja obogaćuje ihsranu u kojoj preovladava riba. Neke sorte banana se mogu naći i u Papui, Novoj Gvineji, Filipinima i Maleziji. Postoje arheološki dokazi koji govore da se banana kultivisala još pre oko 5000 godina pre nove ere. Postoji i velika verovatnoća da se banana nešto kasnije kultivisala u oblastima Jugoistočne Azije. Čak se smatra da su banane poreklom iz Jugoistočne Azije.

U Kini još od početka 3. veka postoje plantaže banana. Rimski pisac Plinij Stariji je opisao kako je Aleksandar Veliki probao banane prvi put u dolinama Indije u 327. godini pre nove ere. Ovaj letopisac tvrdi da je Aleksandar doneo ovu biljku u Evropu.

Priča se da su banane bile poznate mnogo ranije nego što su Evropljani kročili u ove zemlje. U 15. i 16. veku portugalski kolonizatori počinju da gaje banane na plantažama u Brazilu, zapadnoj Africi i ostrvima u Atlantskom okeanu. Za vreme viktorijanske epohe banane i nisu bile popularne u Evropi, iako su se uvozile. Tokom ranog perioda 20. veka tržište banana se širi na svetski nivo, gaje se na mnogim mestima, a najveći deo proizvodnje je Južnoj i Centralnoj Americi.

Sok od banana

Sastav banana

Jedna banana sadrži: 86 kalorija, 1 gram proteina, 3 grama dijetetskih vlakana, 26.9 g ugljenih hidrata, 467 mg kalijuma, a takođe i magnezijum, fosfor, selen, gvožđe, vitamin A, C, B1, B2, B6, D, PP folat, niacin i druge važne materije za ljudski organizam.

Banane imaju vodeće mesto po sadržaju kalijuma. Takođe sadrže i skrob, belančevine, eterične materije, šećere /najviše saharozu/, beta karoten, pektin, fermente i vlakna.

Odabir i čuvanje banana

Konzumacija nezrelih banana nije preporučljiva, jer može dovesti do dijareje i drugih problema sa varenjem. Baš iz tog razloga treba da birate banane koje su sazrele, koje imaju na kori braon flekice. Te flekice pokazuju da je banana zrela, ali kada su banane velike i cele su braon, to već znači suprotno - voće je prezrelo.

Banane čuvajte na sobnoj temperaturi i ako nisu u potpunosti sazrele na otvorenom. Nakon toga ih možete staviti u frižider, gde će im kora potamneti, ali banane neće izgubiti svoje hranljive sastojke. Ako hoćete da vam banane što pre sazre, stavite ih u papirnu kesu zajedno sa avokadom.

Flambirane banane

Banane u kulinarstvu

Banane spadaju u veoma ukusno voće, koje se konzumira isključivo dok je sveže. Ipak, ne mora se uvek jesti takve. Na primer, u Kini se banane prže, u Venecueli se pravi prinač od banana sa peršunom i biberom, a afrikanci stavljaju banane skoro u svako jelo - kaše, omleti, pa čak i u paradajz čorbu. U Ugandi se pravi i pivo od banane.

Banane se koriste u pripremi raznih torti i kolača, služe i kao ukras i kao jedan od sastojaka raznih kremova. Od banana se prave i ukusni šejkovi. Ukus ovog voća se odlično slaže sa sladoledom, svežim mlekom i drugim voćem.

Koristi od banana

Banane sadrže tri prirodna šećera - saharoza, fruktoza i glukoza u kombinaciji sa vlaknima. Nakon konzumacije banana odmah ćete osetiti priliv energije. Istraživanja pokazuju da konzumacija dve banane može obezbediti dovoljno energije za jedan naporan trening od 90 minuta.

Banane mogu poslužiti kao sredstvo za prevazilaženje, ali i sprečavanje raznih oboljenja i stanja.

Depresija: Banane sadrže triptofan, jedan od dvadeset opšteprihvaćenih "aminokiselina" koje ulaze u sastav proteina, a koje organizam transformiše u serotonin, koji je poznat po tome što poboljšava raspoloženje, opušta i daje osećaj sreće.

Sušene banane

Postmenstrualni sindrom: Vitamin B6 koji se nalazi u bananama reguliše nivo šećera u krvi, što takođe može uticati na raspoloženje.

Anemija: Veliki sadržaj gvožđa u bananama stimuliše proizvodnju hemoglobina u krvi i tako pomaže u borbi sa anemijom.

Krvni pritisak: Ovo jedinstveno tropsko voće je veoma bogato kalijumom, a ima nizak sadržaj soli, što ga čini idealnim saveznikom u borbi sa visokim krvnim pritiskom.

Aktivnost mozga: Istraživanja su pokazala da kalijum u voću potpomaže moždanu aktivnost.

Zatvor: Visok sadržaj vlakana u bananama pomaže obnavljanju normalnog funkcionisanja creva.

Mamurluk: Banane smiruju želudac i povećavaju nivo šećera u krvi, a to pomaže kod stanja mamurluka.

Kiseline: Banane su prirodno sredstvo za ublažavanje kiselina u telu.

Jutarnje mučnine: Konzumacija banana između obroka pomaže da se nivo šećera u krvi normalizuje, a samim tim i izbegnu jutarnje mučnine.

Nervi: Budući da u velikim količinama sadrže vitamin B, banane smiruju nervni sistem.

Čirevi: Zbog toga što su glatke i meke, banane se koriste kao dijetetske namirnice kod nepravilnog rada creva. One su jedino voće koje se može konzumirati sveže i kod hroničnih čireva. Takođe mogu neutralisati prekomernu kiselinu i ublažavaju iritaciju sluzokože želuca.

Kontrola temperature tela: banane su voće koje može sniziti, kako fizičku, tako i emocionalnu temperaturu budućih majki.

Zrele banane

Sezonska emocionalna razdražljivost: banane mogu pomoći kod osoba koje imaju ovakve probleme, jer sadrže prirodne sastojke koji poboljšavaju raspoloženje, kao što je to hormon sreće - triptofan.

Borba sa pušenjem: Banane takođe mogu biti od koristi kod ljudi koji pokušavaju da ostave pušenje. Vitamini B6, B12, magnezijum, kao i kalijum koji se nalazi u bananama pomažu telu da se oporavi od nikotina.

Stres: Kalijum je mineral od životnog značaja, koji pomaže normalizovanju pulsa, snabdeva mozak kiseonikom i reguliše balans vode u telu.

Rizik od infarkta: Ako su deo svakodnevne ishrane, banane mogu smanjiti rizik od srčanih udara za skoro 40%.

Štetnost banana

Kao i sve ostale namirnice, i banane mogu imati loš uticaj na zdravlje. Poznate su dve vrste alergija na banane. prva je povezana sa tzv. oralnim alergičnim sidromom, zbog kojeg se javlja svrab i otok u ustima i grlu, i to nakon samo sat vremena od konzumacije ovog voća. Druga alergijska rekacija je izazvana zbog netolerancije na lateks i izaziva pojavu urtikarije i ozbiljnih želudačno - crevnih oboljenja.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas