Graviola

Rosi StoyanovaRosi Stoyanova
Glavni urednik
41190163
Graviola

Graviola (Annona muricata) potiče iz botaničke porodice Annonaceae. Predstavlja malo zimzeleno drvo koje dostiže visinu 5-6 metara. Graviola ima velike tamnozelene i sjajne listove. Rađa velike plodove koji dostižu 15-23 cm u prečniku i žuto-zelene su boje, ali sa belom unutrašnjošću.

Graviola se sreće u toplim tropskim krajevima Severne i Južne Amerike, uključujući Amazoniju. Plodovi graviole se prodaju u lokalnim prodavnicama u tropskim predelima, gde je nazivaju guanabana - u zemljama španskog govornog područja i graviola u Brazilu.

Sastav graviole

Graviola sadrži niz hemikalija koje mogu da budu korisne kod ozbiljnih oboljenja kao što je rak, kao i protiv agenasa koji izazivaju bolesti. U hemijski sastav graviole ulaze anionski acetogenini - anoksheksin, anokatalin, anomontacin, anomukazin, kočibin A do D, korepoksilon, iovoricin, montanacin, monokripin, murikapentocin, izoanonacin, murikalin i dr.

Izbor i čuvanje graviole

U našoj zemlji plod graviole se još ne sreće, ali zato mogu da se kupe dodaci ishrani bazirani na gravioli. Oni mogu da se kupe u specijalizovanim prodavnicama ili internet prodavnicama. Dodaci su relativno skupi - na primer 60 ml košta oko 25 evra.

Plod graviole

Doziranje graviole

Odgovarajuća doza graviole zavisi od faktora kao što su uzrast i zdravstveno stanje. Još nema dovoljno naučnih informacija na osnovu kojih može da se odredi odgovarajuća količina graviole. Inače, treba da se ima u vidu da prirodni proizvodi nisu uvek bezopasni i ne treba da se preteruje sa njihovom upotrebom.

Korisi od graviole

Svi delovi graviole mogu da se koriste - listovi, kora, semenke, stablo, korenje, plodovi. U nekim polinežanskim ostrvima čaj od graviole se uzima svakodnevno za podizanje raspoloženja. Osim kao lek, plod se konzumira redovno u Južnoj Americi kao ukusno i veoma osvežavajuće voće.

Graviola i proizdvodi sa njom imau veoma dobro nervno-tonirajuće i umirujuće dejstvo, i istovremeno značajno popravljaju raspoloženje. Umirujući efekat na celo telo povezan je sa sposobnošću ekstrakta listova graviole da smanjuju krvni pritisak.

Naučno je dokazano da ekstrakt plodova graviole sadrži tri važna jedinjenja, koja deluju kao serotonin na mozak. Graviola ima dobra citotoksična svojstva, što znači da ima sposobnost da uništava ćelije, koje ne funkcionišu ispravno.

Ekstrakti listova, korena, semena, stabla su antibakterijski protiv velikog broja patogenih bakterija, dok kora odvojeno ima i antigljivična svojstva. Semenke graviole pokazuju jake antiparazitske osobine. Istucane semenke graviole koriste se kao sredstvo protiv spoljašnjih i unutrašnjih parazita, vaši i dr.

Nasečena graviola

Kora, koren i listovi biljke se koriste kao sredstva koja snižavaju krvni pritisak, sedativna su i spazmolitična. Osim toga ojačavaju i nerve.

Tokom daleke 1976. godine u Nacionalnom institutu za rak otkriveno je da stablo i listovi graviole pokazuju aktivnu citotoksičnost na ćelije raka. Veliki deo istraživanja uticaja graviole na rak, fokusira se na novootkrivenu vrstu fitosupstanci nazvanih anonovi acetogeni.

Štetnost graviole

Graviola nije bezopasna. Tokom 2002. godine časopis Movement Disorders objavio je istraživanje koje povezuje visoki procenat motornih poremećaja primećenih kod plemena indijanaca koji previše upotrebljavaju plodove graviole. Inače, do tog momenta nisu dati konkretni dokazi za moguću povezanost. Konzumiranje graviole je kontraindikovana trudnicama i dojiljama.

Ljudi sa niskim krvnim pritiskom takođe treba da izbegavaju konzumaciju graviole. S druge strane graviola može da dovede do uništenja normalne crevne flore u digestivnom traktu. Preporučljivo je ako se biljak koristi duže od 30 dana, da u ishranu budu dodati enzimi za varenje i probiotici.

Pri uzimanju velike doze odjednom može da se izazove mučnina i povraćanje. U tom slučaju doza treba da se smanji.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Preporučeno

Rejting

5
51
40
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji