Bonapeti.rs»Članci»Aminokiseline»Asparaginska kiselina

Asparaginska kiselina

Rosi StoyanovaRosi Stoyanova
Glavni urednik
41190163
Asparginska kiselina

Asparaginska kiselina poznata još kao asparagin, predstavlja zamenljivu aminokiselinu koja vrši niz funkcija u organizmu.

Značajne aminokiseline su one koje organizam sam može da sintetiše u slučaju nužde. Asparaginska kiselina je jedna od dve glavne uzbuđujuće aminokiseline u mozgu - druga je glutamin.

Koristi od asparaginske kiseline

Asparaginska kiseline je neophodna za održavanje ravnoteže u centralnom nervnom sistemu. Čuva od preterane nervoze i letargije.

Prilikom ponovnog pretvaranja u aspartat, asparaginska kiselina proizvodi energiju koju mozak i nervni sistem koriste u metabolizmu. Ona pomaže proces pretvaranja jedne aminokiseline u drugu u jetri.

Budući da povećava energiju u telu, asparaginska kiselina je korisna kod depresije i laganog zamora, igra životno važnu ulogu u metabolizmu.

Pri niskim nivoima asparaginske kiseline dolazi do hroničnog umora i snižavanja energije u ćelijama. Adekvatno izbalansirana aminokiselina je korisna kod nervnih i moždanih oboljenja.

Umor

Asparaginska kiselina je korisna sportistima i pomaže očuvanju jetre pomažući da se odstrani suvišni amonijak.

Ova aminokiselina se kombinuje s drugim aminokiselinama i formira molekule koje apsorbuju toksine i izbacuju ga ih iz krvi. Ona pomaže funkcijama ćelija i funkcijama RNK i DNK (nosiocima genetske informacije tela).

Asparaginska kiselina povećava proizvodnju antitela i imunoglobulina. Ona igra veoma važnu ulogu u ishrani ćelija i sintezi niza materija za pravilno funkcionisanje aminokiselina i biohemikalija u telu kao što su arginin, asparagin, metionin, lizin, treonin i izoleucin.

Asparaginska kiselina pomaže u transportu minerala koji su neophodni za formiranje nasledne informacije DNK i RNK. Ova aminokiselina održava rad mozga stimulišući proizvodnju neurotransmitera i hemijskih materija neophodnih za normalne psihičke funkcije.

Izvori asparaginske kiseline

Suplementi

Prirodni izvori asparaginske kiseline su goveđe meso, piletina, proklijale semenke, mlečni proizvodi, avokado, špargla, ovsene pahuljice, melasa i šećer od trske. Osim krou ove hranljive proizvode asparaginska kiselona može da se nabavi i u obliku dodataka ishrani.

Deficit asparaginske kiseline

Kod ljudi čija je dijeta veoma niskog sadržaja proteina ili koji pate od neuhranjenosti, može da se razvije deficit asparaginske kiseline. Ovaj deficit se javlja u obliku depresija ili jakog fizičkog umora.

Upravo težnja ka opštem jačanju izdržljivosti i povećanje otpornosti tela na umor je razlog da asparaginska kiseline bude prisutna u formulama niza dodataka ishrani sportista i ljudi koji su podložni teškim fizičkim opterećenjima.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

4
50
41
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji