Cocona

Elena MatevaElena Mateva
Pomoćnik kuvara
1932
Cocona
Fotografija: alchetron.com

Cocona /Solanum sessiliflorum/ je tropski žbun iz porodice Solanaceae. Cvetovi liče na one od krompira, ali imaju male zelene krunice. Plodovi mogu biti okrugli, duguljasti sa zaobljenim vrhovima. Oni su veličine avokada i po ukusu podsećaju na paradajz. Obično su narandžaste ili crvenkaste boje.

Postoji nekoliko sorti Cocona. One koje se nalaze u divljoj prorodi su bodiljikave, dok se druge, koje se kultivišu obično bez bodlja.

Plodovi cocone su sa tankim, ali zdravim spoljašnjim omotačem. Kada postane zreo, plod postaje gladak, zlatno-narandžast do crveno-braon ili tamnocrven. Plodovi se sakupljaju kada potpuno sazru i kad se kora nabora.

U tom trenutku plodovi ispuštaju mek miris pardajza. Pupla sadrži mnogo ravnih, ovalnih, kremastih šarenih semenki koje su bezvredne.

Istorija Cocone

Žbun iz vrste Cocona je po prvi pu opisan od zajednice koja je bila naseljena u oblasti Amazona, 1760. godine. Kasnije se ispostavilo da su i druga plemena gajila ove plodove. Nakon toga i stočari počinju da istražuju biljku i plodove da vide da li ima potencijala.

Sastav Cocone

Plodovi Cocone su veoma hranljivi. Bogati su gvožđem i vitaminom B5. Sadrže kalcijum, fostor i male količine karotena, tiamina i riboflavina.

Gajenje Cocone

Cocona se takođe može gajiti kao dekorativna biljka u umerenoj klimi. Međutim, tokom zime ne treba da se drži na preterano suvom vazduhu. U leto se može gajiti napolju ili u hladnom plasteniku, ali treba da se zna da je osetljiva na vaške listova.

Cococna u kulinarstvu

Ovaj plod pretežno jedu lokalni žitelji i prodaje se svuda u Latinskoj Americi. Cocona je popularna u Brazilu i Kolumbiji, a gaji se pretežno u Peruu. Sok se trenutno izvozi u Evropu. Plod se može jesti svež ili dinstan, zamrznut, izgnječen ili ušećeren. On je cenjen kod pravljenja džemova, marmelada, soseva i voćnih nadeva. Cocona se može koristiti u saltama, kao i uz meso i jela od ribe.

Koristi od Cocone

Plod je niskolaloričan i ima visok sadržaj dijetetskih vlakana. Takođe se kaže da smanjuje holesterol. Smatra se da olakšava bolove u bubrezima i jetri. Sok se koristi i kod lečenje opekotina i ujeda otrovnih zmija.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Preporučeno

Rejting

3
50
40
31
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji