Fizičko i mentalno zdravlje su neraskidivo povezani sa idejom našeg dobrog zdravstvenog stanja, koje određuje našu radnu sposobnost i aktivan život.
Stres i depresija negativno utiču i na naše fizičko i na mentalno stanje. Stoga, postizanje blagostanja u našim životima znači oslobađanje od ovih negativnih uticaja. Najlakši način da se to uradi jeste fizičkom aktivnošću. Evo međusobnog odnosa između ovih koncepata.
Fizička aktivnost i njen uticaj na biohemijske procese
Fizička aktivnost utiče na funkcije mozga i nivoe neurotransmitera, što zauzvrat utiče na mentalno zdravlje. Neravnoteža hormona ili neurotransmitera dovodi do poremećaja raspoloženja i izaziva veći nivo anksioznosti, kao i depresiju.
S druge strane, hronična upala, koju povezujemo sa gojaznošću ili autoimunim bolestima, nosi povećan rizik za mentalno zdravlje. To je zato što inflamatorni markeri u telu često utiču na mozak, što dovodi do depresije, anksioznih misli i pada kognitivnih sposobnosti.
Suprotan efekat se može objasniti na sledeći način: mentalni problemi poput hroničnog stresa, anksioznosti i depresije izazivaju fiziološke reakcije u telu.
Produženi stres dovodi do preaktivne reakcije na ovaj stres, što rezultira upalom, poremećajima imunog sistema i raznim problemima sa fizičkim zdravljem.
Stoga je vežbanje potrebno kao kontramera svim ovim negativnim trenucima, jer utiče na mentalno stanje, poboljšavajući ga. Detaljnije, to se radi na sledeći način.
Fizička aktivnost oslobađa endorfine

Jedna od glavnih prednosti fizičke aktivnosti je to što oslobađa endorfine. Ove prirodne hemikalije koje telo proizvodi deluju kao lekovi protiv bolova i pojačivači raspoloženja. Odgovorne su za stanje poznato kao trkački umor, koje doživljavaju sportisti. Oslobođeni endorfini smanjuju stres, jer podižu raspoloženje.
Fizička aktivnost smanjuje nivo kortizola
Kortizol je hormon koji naše telo koristi da reaguje na stres. Ima negativan efekat na telo kada njegovi nivoi postanu previsoki. Kao rezultat njegovog delovanja, težina se povećava, imuni sistem smanjuje svoje performanse, a javlja se i depresija. Vežbanje smanjuje nivo kortizola i istovremeno smanjuje negativne efekte stresa.
Fizička aktivnost poboljšava san
Mentalno zdravlje je snažno pod uticajem kvaliteta sna. Nedostatak sna dovodi do anksioznosti i depresije. Aktivno telo ima bolje mogućnosti za kvalitetniji san i brže zaspanje. Cirkuralni ritam tela se poboljšava kada se krećemo, a to poboljšava san.
Fizička aktivnost povećava samopoštovanje
Nisko samopoštovanje često ide paralelno uz depresivna stanja. Poboljšanjem našeg izgleda redovnim fizičkim treningom, podižemo samopoštovanje zbog postignutih dobrih rezultata.
Fizička aktivnost odvlači pažnju
Odvlačenje pažnje od negativnih misli i emocija se lako i brzo postiže vežbanjem, jer izbacuje probleme iz uma i daje odmor od teških misli.
Kako fizička aktivnost eliminiše depresiju

Prema nedavnim studijama, vežbanje može izlečiti blagu do umerenu depresiju bez antidepresiva. Brojke pokazuju da trčanje četvrt sata dnevno ili hodanje 1 sat smanjuje rizik od depresije za 26%. Održavanje rasporeda fizičke aktivnosti je prevencija protiv povratka anksioznosti i depresije.
To se dešava zato što aktivna fizička aktivnost podstiče sve vrste promena u mozgu, uključujući regeneraciju tkiva, smanjenje upalnih procesa i buđenje osećaja smirenosti i sigurnosti.
Trošenje energije u različitim vežbama stvara osećaj umora, što podstiče poboljšanje sna, ne samo kvantitativno, već i kvalitativno.
Najprikladnije fizičke aktivnosti protiv stresa, depresije i gojaznosti
Glavne fizičke aktivnosti za poboljšanje mentalnog zdravlja su raspoređene na sledeći način.
- Trčanje
Trčanje, džogiranje je jednostavna, ali efikasna akcija za poboljšanje fizičkog zdravlja i najpoznatija aktivnost za gubitak težine. Trčanje na otvorenom stvara vezu sa prirodom i podstiče pozitivno razmišljanje.
Prašina i štetne čestice koje svakodnevno udišemo napustiće telo ako češće trčimo van grada.
- Joga
Ova drevna praksa kombinuje fizičke pokrete, duboko disanje i meditaciju. Zbog toga je joga idealno sveobuhvatno sredstvo fizičke aktivnosti za poboljšanje zdravlja. Joga se toplo preporučuje kod depresije i anksioznosti kako bi se smirio unutrašnji mir.
- Plivanje
Ova laka vežba za mentalno zdravlje je takođe veoma prijatna. Ritmični pokreti i osećaj vode stvaraju iskustvo blisko meditaciji, koja eliminiše stres i anksioznost. Plivanje podstiče oslobađanje endorfina, pružajući osećaj bestežinskog stanja i predstavlja metodu lečenja za druge bolesti poput problema sa zglobovima i pokretljivošću, jer ovaj sport ne opterećuje telo.
- Ples
Ovo je svakako najzabavniji i najizražajniji oblik fizičke aktivnosti, koji u najvećoj meri oslobađa endorfine, stvara osećaj sreće i zadovoljstva od kretanja, poboljšava samopouzdanje, ravnotežu i samopoštovanje. Ples stvara osećaj povezanosti, pripadnosti grupi plesača i važno je sredstvo za poboljšanje mentalnog zdravlja, kao i struka.
- Šetnje

Šetnje na otvorenom su najpristupačniji oblik fizičke aktivnosti, koji garantovano smanjuje stres, podiže samopoštovanje, stvara osećaj opuštenosti. Turizam kombinuje fizičku vežbu sa prednostima kontakta sa prirodom, sa odvajanjem od svakodnevnih problema i boravkom nasamo sa sobom u prijatnom i energičnom okruženju. Svež vazduh je neverovatno jak mentalni stimulans.
Aktivni sportisti, koji teže visokim sportskim dostignućima takođe dobijaju zadovoljstvo od mesta, koje osvajaju među najboljima, što im takođe obezbeđuje vodeću poziciju u društvu. Depresija nema mesta u tako urednom životu, a izvajano telo je samo dodatak svim ostalim koristima.
Značaj fizičke aktivnosti za mentalno zdravlje
Fizičke vežbe su moćno sredstvo u borbi protiv depresije, stresa i anksioznosti. Poboljšavaju raspoloženje, smanjuju nivo kortizola, poboljšavaju san, povećavaju samopoštovanje i rastetuju negativne misli i emocije. To je glavni deo njihovih pozitivnih efekata na mentalno zdravlje. Postoji mnogo mogućnosti za fizičku aktivnost, a izbor vam omogućava da zadovoljite sve potrebe i mogućnosti tela.
Istovremeno, fizička aktivnost poboljšava zdravstveno stanje, utičući na težinu. Održavanje uravnotežene težine ima dve glavne komponente - odgovarajuću ishranu i fizičku aktivnost. Druga komponenta, pomažući da se postigne optimalna težina, utiče na samopoštovanje, a samim tim i na mentalno zdravlje.
















Komentari