Post nije moda ili hir, on je period uzdržavanja od masne hrane uz umerenu upotrebu posne, a svrha ovoga je pre svega duhovno i moralno očišćenje, a potom i telesno. U Starom Zavetu post je predstavljen kao put ka duhovnom savršenstvu i put do postizanja božanskih istina.
Za informaciju svima onima koji smatraju da uzdržavanje od jedenja mesa i mrsne hrane pred Božić i Uskrs iscrpljuje norme pobožnosti, naglasićemo da u pravoslavnom kalendaru ima oko dve stotine posnih dana. Postoje četiri produžena perioda posta – Uskršnji post, Petrov post, Bogorodičin post i Božićni post.
Po dogmama hrišćanstva, svaka sreda i petak su obavezni dani posta.
Post ima šest stepena strogosti. Najlakši postovi dozvoljavaju sve bez mesa, sledeći takođe zabranjuju ribu. Slede postovi u kojima je, pored mesa i ribe, zabranjena i topla hrana sa biljnom masnoćom. Sledeći stepen je da je zabranjena i hladna hrana bez masti, kao i topli napici (tzv. suvojeđe). U najstrožim postovima preporučuje se potpuno uzdržavanje od hrane.
Obično strogi post podrazumeva da vernici smeju da jedu samo biljnu hranu bez ulja.
Ako postite, takođe naučite koji su biljni izvori proteina potrebni telu tokom posta i obavezno isprobajte naše posne recepte i ove veganske slatkiše. Pogledajte i šta je to suvi post ili suvojeđe.
Komentari