Bonapeti.rs»Članci»Šta je zbog čega korisno»Fitinska kiselina - da li je korisna ili štetna?

Fitinska kiselina - da li je korisna ili štetna?

Hristiana N.Hristiana N.
Početnik
17
Fitinska kiselina - da li je korisna ili štetna

Fitinska kiselina, još poznata i kao fitat, je sastavni deo omotača većine orašastih plodova, žitarica i mahunarki i služi kao osnovni oblik čuvanja fosfora u semenkama. Ona se često dodaje antihranljivim materijama zbog činjenice da narušava telesnu apsorpciju važnih minerala kao što su gvožđe, cink i kalcijum.

Hrana sa fitinskom kiselinom

Fitinska kiselina se nalazi samo u biljnim proizvodima u različitim količinama. Među hranom bogatom fitatom nalaze se bademi, lešnici, sočivo, pasulj, kukuruz, kikiriki, grašak, pirinač, soja, orasi, pšenica i pšenične mekinje.

Veoma promenjiv sadržaj fitinske kiseline je zbog različitih faktora kao što su klima, količina zemljišta, vrsta samih semenki, stanje okolne sredine itd.

Štete fitinske kiseline

Fitinska kiselina potapanje pirinča

Unos fitata ometa aprospciju minerala za vreme same ishrane, ali ne utiče i na ostale takve u toku dana. Ovo predstavlja veliki problem jedino za ljude kojima su osnovni izvor hrane žitarice ili mahunarke.

Na primer, kada u doručak dodate orašaste plodove, to može da smanji količinu gvožđa, cinka i kalcijuma koje vaše organizam aprosbuje iz orašastih plodova, ali ne i od nekog od vaših sledećih obroka.

Postoje različite metode pomoću kojih možemo značajno da smanjimo fitat u hrani​ - to su namakanje, klijanje i fermentacija.

Namakanje žitarica i mahunarki na jednu noć značajno smanjuje sadržaj fitinske kiseline u njima. Kod semenki, žitarica i mahunarki klijanje uzrokuje razgradnju fitata. Fermentacija i narastanje hleba pomažu u razgradnji fitinske kiseline putem aktiviranja prirodnih fitaznih enzima. Pravljenje smese od kvasa je poželjna metoda.

Koristi fitinske kiseline

Fitinska kiselina - štetnost i koristi

U zavisnosti od okolnosti ne zaboravimo to da fitinska kiselina kao deo balansirane dijete ima niz koristi, putem kojih deluje na celokupno zdravlje organizma.

Dokazano je da osim kao antioksidans ona preventivno deluje protiv kamenja u bubrezima, raka i niza drugih oboljenja. Uključivanje fitata u ishranu pomaže kao prevencija kardio-vaskularnih oboljenja u sprečavanju stvrdnjavanja arterija i formiranju trombocita.

Pogledajte još: Šta ometa dobru apsorpciju gvožđa u organizmu i Kako i zašto se potapaju bademi?

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest