Bonapeti.rs»Članci»Šta da skuvam»Korovi koji su dobri za konzumaciju

Korovi koji su dobri za konzumaciju

Diana IvanovaDiana Ivanova
Početnik
93592
Korovi koji su dobri za kanzumaciju

Za većinu nas korovi su loše biljke koje treva da budu uklonjenje ili prosto korov. Ali se ispostavlja da su mnogi od njih zapravo dosta hranljivi i zdravi. Oni mogu da se koriste za pripremanje salata i supa i čak za pripremanje slatkog. Iako većina ljudi na njih gleda sa zanamarivanjem, nije suvišno znati da mogu da posluže kao zdrava hrana kako u uobičajenim, tako i u teškim životnim situacijama. Pogledaćemo neke korove koji su dobri za konzumaciju i koji se često sreću kod nas.

Sa druge strane naš život je toliko nepredvidiv, tako da možete da se nađete u situaciji u kojoj će vaše preživljavanje zavisiti od vaših znanja.

Maslačak. Maslačak se bukvalno svuda sreće od ranog proleća do kasne jeseni. On je biljka koja je u potpunosti dobar za konzumaciju - od cvetova do korenova. Može da se koristi svež u salatama, da se kuva u supama, da se pohuje, a od njegovih ispečenih korenova može da se napravi kafa.

Mišjakinja ili crevac. Sreće se svuda posebno u vlažnim zonama - veoma uporan korov. Listovi su dobri za konzumaciju, koriste se u salatama.

Tušt. Korov sadrži mnogo antioksidanasa. Bogat askrobinskom kiselinom (vitamin C), beta-karotin (provitamin-A), glutation i tokoferol (vitamin E) i omega-3 masne kiseline. Tušt ima ukus spanaća. Slično spanaću, tušt se konzumira sirov ili kuvan. Klice korova se dodaju u supe ili salate. Sjajan za mariniranje i konzervisanje za zimu.

Tušt se jede

Crvena mrtva kopriva (čestoslavica). Veoma hranljiva biljka s obzirom na to da je bogata vitaminima, fvožđem i vlaknima.

Cikorija ili Plava vodopija. Jestivi delovi cikorije su cvetovi, listovi i korenje. Ona je izvor tiamina, niacina i cinka, vitamina A, C, E, K, riboflavina, vitamina B6, folne kiseline, pantenonske kiseline, kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, fosfora, kalijuma, bakra i mangana. Korenje cikorije se koristi za pripremanje kafe. Mladi listovi od cikorije se koriste u salatama, a zreli zeleni listovi se koriste kao garirung za jela.

Crni slez. Biljka je u potpunosti dobra za konzumaciju, njegovi listovi mogu da se koriste kao zamena za salatu i odličan su izvor vitamina A i C, kalcijuma i gvožša. Od listova se prave sarmice, kovaju se u jelima.

Štir ili amarant. Listovi bogati proteinima se koriste uglavnom za supe i jela. Mladi listovi mogu da se dodaju u salate.

Bokvica. okvica sadrži ogromnu količinu korisnih materija: karotin, limunsku kiselinu i nikotinsku kiselinu, fitoncide, tanine, vitamin C, vitamin K, mineralne soli i proteine (u semenkama). Koristi se u salatama.

Kopriva. Nema potrebe za predstavljanjem, ali ipak kopriva je bogata mineralima (hrom, gvožđe, fosfor, kalijum, cink, bakar, sumpor, mangan, silicijum), vitaminima (grupa B, vitamin A, karotin, vitamin C, D, K) i aminokiselinama.

Kopriva je dobra za konzumaciju
Fotografija: Iliana Parvanova

Zelje. Izvor vitamina A i B. Listovi zelja se koriste u salatama iako ne treba da jedete mnogo njih, zato što mogu da iritiraju mokraćne kanale. Mladi listovi mogu da se dodaju u salate, soseve, supe, jela sa jajima.

Čičak. Čičak se uzgaja u Japanu kao povrće s obzirom na to da je veoma dobar izvor mnogih polizaharida, dragocenih minerala - gvožđa, mangana, magnezijuma i malih količina cinka, kalcijuma, selena i fosfora. Listovi i korenje čička sadrže male količine folne kiseline, riboflavin, piridoksin, niacin, vitamin E i vitamin C. Korov ima dobre za konzumaciju korene i stabla. Njegovi cvetovi imaju ukus artičoke, a korenovi imaju izraženu aromu oraha. Korenovi mogu da se konzumiraju sirovi u da se dodaju u salate, kako i kuvani, marinirani, dinstani. Čičak dobro ide sa jelima od krompira.

Crvena detelina. Zdrav čaj se pravi od cvetova, a listovi se koriste za salatu, supu ili ćuftice od povrća.

Loboda. Listovi i semenke kako kultivisane, tako i divlje lobode su dobri za konzumaciju. Listovi su veoma zasitni, zato što sadrže proteine. Koriste se za supe, đuveče, salate, čak se fermentišu kao kupus. Semenke se samenju u prah i dodaju se u testo prilikom pečenja hleba.

Pšenična trava. Konzumiraju se mladi korenovi, namočeni, opravi i iseckani u salatu. Osušeni korenovi se koriste za čaj.

Sedmolist. Listovi se koriste za hranu, oni su prvi koji probijaju svoj put iz zemlje na proleće. Koriste se i u salatama i supama.

Kiseljača. Često se meša sa detelinom, ali se razlikuje po kiselom ukusu limuna koji imaju njegovi listovi. Ovo pak znači da sadrži mnogo vitamina C koji je toliko neophodan tokom proleća. Sveži listovi se dodaju u salatu, a čaj od njih će imati prijatan kiseli ukus.

Kiseljača

Čuvar kuće. Sočni hrskavi listovi su dobri u salatama, oni se takođe mariniraju ili dodaju u drugo povrće i kuvaju se đuveči.

Poljski rastavić. Mlade klice se stavljaju u želee i ompote, u đuveče. Zelena sočna stabla se konzumiraju sirova ili dinstana.

Magareći trn. Odstranite trnje sa mladih listova i jedite bez kolebanja. Korenovi biljke su takođe dobri za konzumaciju. Od cvetova se pravi čaj i sirup.

Dobričica. Sitna aromatična biljka ima visok sadržaj vitamina C. Mladi listovi se konzumiraju sirovi, a čaj je izuzetno koristan.

Srcolisna češnjača ili češnjevka. Listovi su krhki sa blagim ukusom belog luka, koriste se u salatama kao zamena za beli luk.

Poljski mošnjak. Svi delovi biljke su bogati askrobinskom kiselinom. Mladi listovi sadrže otprilike 20% sirovog proteina, do 40%bezazotskih ekstraktivnih materija i do 25% vlakana, do 0, 1% askrobinske kiseline. Semenge sadržeulje (do 30%) koje može da se koristi za tehničke ciljeve.

Hoću-neću. Mladi listovi se koriste za salate, supe, u jelima poput spanaća.

Zvončić. Listovi su bogati vitaminom C. Jedu se sirovi.

Njivski različak. Samo cvetovi korova su dobri za jelo.

Broćika ili ivanjsko cveće. Toliko dosadna trava koja se stalno hvata za sve u potunosti je dobra za konzumaciju.

Ševar. Jedite mlada stabla sa listovima (bliže korenja, uklanjajući stare listove). Bolje je da skuvate stare listove.

Spisak jestivog korova svakako nije potpun. U teškim istorijskim vremenima ljudi su konzumirali dosta divljih biljki koje sada čak ne primećujemo. Ali ukoliko odlučite da probate neki korov, onda pre toga dobro proučite kako izgleda konkretna biljka i da li možda ima otrovnih dvojnika, zato što vam neće svaka travica doneti zdravstvene koristi.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest