Bukva

Kristina ChernikovaKristina Chernikova
Glavni urednik
317822
Bukva

Bukva /Fagus/ je vrsta listopadnog drveta širokog lista, rasprostranjena u Severnoj hemisferi. U rod se ubraja oko 10 vrsta. One su karakteristične sa sivom, glatkom korom i krupnim braon pupoljcima koji imaju oblik vretena i zaoštren vrh. Listovi su prosti, krate drške, ravnomerno raspoređeni po granama.

Plodovi su raspoređeni po 1-2, ponekad i više, u plodnoj kupuli-čauri (lat. cupula). Nakon što plodovi uzru, kupula se rasprsne na četiri dela i plodovi padaju. Oni liče na orah, sa drvenastom ljušturom braon boje, imaju tri ivice, ali zbog svoje specifičnosti se naziv žirevi.

Vrste bukve

Vrste bukve koje se mogu naći kod nas su: Evropska bukva /Fagus sylvatica/ i istočna bukva /Fagus orientalis/. U severnoj Americi se sreće bukva krupnijeg lista /Fagus grandifolia/, a istočna Azija je bogatija vrstama - tamo rastu F. crenata, F. japonica, F. engleriana, F. lucida itd. Analogija roda bukvi sa Južne hemifere je vrsta Nothofagus.

Evropska bukva predstavlja listapadno drvo krupnijeg lista koje može dostići visinu i 1.5 u prečniku, može doživeti uzrast od 200-300 godina. Ona se razlikuje od istočne bukve po tome što žilica ima 7-8 na listovima sa svake strane glavnog nerva, a plodov omotač je po celoj površini samo sa bodljama poput šila. Evropska bukva cveta tokom marta-aprila, u isto vreme sa listanjem, a plodovi zru tokom jeseni. U isto vreme cveta i istočna bukva. Osim kod nas ova vrsta se može sresti i u Evropi, bez krajnjeg jugozapada, severa i severoistočnih delova.

Istočna bukva predstavlja listopadno drvo, koje može dostići visinu do 30 m. Kora joj je svetlosiva i glatka. Jednogodišnje grana istočne bukve su vlaknaste i vise, a kasnije kada ogole se podižu. Listovi drveta su elipsasti, skoro kao koža. Žilice na listovima su 9-11 komada. Ova vrsta je rasprostranjena u Jugoistočnoj Evropi, Kavkazu, Maloj Aziji, Iranu.

Sastav bukve

Plodovi bukve sadrže do 23 % belančevina, do 31 % masti, do 36 % ekstraktnih sastojaka bez azota, do 2, 3 % tanina i boja, do 3 % mineralnih soli. Kupule sadrže alkalod fagin koji je otrovan za konje i magarce.

Najkorisniji sastojak žira je masno ulje, koje se dobija presovanjem. U njegov sastav ulaze masne kiseline /oleinska, linoleinska, linolenska/, zasićene masne kiseline, ne sapunske materije, ostatak glicerida itd.

Drvo bukve je jedan od glavnih izvora za dobijanje kreozota, koji se sastoji od nekoliko fenola. U soku iz drveta bukve su nađene slobodne aminokiseline kao što je alanin, gama aminobuterna kiselina, arginin, asparginska kiselina, glutaminska kiselina, glicin itd.

Gajenje bukve

U velikim parkovima i prostornim dvorištima postoje impresivni predstavnici Bukve. Napravljene su žive ograde od bukve, kao i šarene sorte za sađenje na velikim površinama. Može da se kaže da je svim soratama potrebno veliko prostranstvo i skoro ništa ne raste ispod njihovih gustih listova.

Odrasli primerak F. sylvatica stvara raskošnu krošnju od sjajnih zelenih listova, koji u jesen pižute, a posle postanu braon. Ova vrsta je previsoka za obično dvorište, ali je odgovarajuća za živu ogradu.

Жълъд

Za dvorište je dobro da se odabere neka od sorti - Fastigiata koja ne zauzima mnogo mesta - heterophylla /norfolska araukarija/ ili Pendula /bela breza/. Najupečatljivija je šarenolistna sorta - zlatna Aurea pentula ili najtraženija purpurea. Purpurea Pendula predstavlja sitnu sortu sa krošnjom kao pečurka. Sorta sa najjače obojenim listovima je sorta Riversii.

Bukva nije izbirljiva što se tiče zemljišta, ali ipak treba da se izbegava teško zemljište u kojem ima gline. Žirevi se sade na otvorenom tokom jeseni. Klijanje semenki je od 60 - 90 %, ali se relativno kratko čuvaju. Gajite šarenolistne sorte na jakim suncem. Orezujte drveće i živu ogradu tokom jula.

U mladim godinama /između 30 i 60/ drvo daje pupoljke i izdanke prilikom sečenja centralnog stabla i skoro se ne staraju izdanci korena. Rast u visinu obične bukve tokom prvih nekoliko desetina godina je spor. Maksimalnu visinu dostiže kada ima oko 100-120 godina, nakon toga nastavlja da raste u širinu.

Centralni koren bukve mnogo intenzivno raste prvih gidna, ali nakon toga se pojavljuju bočni koreni koji rastu dosta, tako se stvara stabilan sistem korena. Neke od površina bočnih korena se usmeravaju ka vrhu i grane im se raspoređuju po mrtvom pokrivaču zemljišta.

Sakupljanje i čuvanje bukve

Obe vrste bukve se beru tokom oktobra. Od dveta se ubotrebljava žir /Fructus Fagi/ i drvo /Lignum Fagi/. Nakon što kupole žira potpuno sazru, one se raspuknu. Za to vreme se ispod drveta vrši čišćenje od grana i lišća, nakon toga se stavlja platno ili cirada i tako žirovi lako padaju na površinu. Opali žirevi se lako ručno čiste uz pomoć ventilatora, oštećeni plodovi se odvajaju.

Očišćene žirove rasporedimo na prostirke u provetrivo mesto da se suši još. Kada je vreme suvo i sunčano, ovu proceduru možemo napraviti i u šumu. Tokom noći treba da se pokriju dobro. Najuspešniji rezultat se dobija kada se žir suši u sušari na temperaturi do 60 stepeni, ali sa dobrom ventilacijom. Sušene plodove čuvamo u suvim, provetrivim i čistim prostorijama, preporučuje se da i njihovo stanje s vremena na vreme provravamo.

Koristi od bukve

Bukva je medonosna i dekorativna biljka. Masno ulje /Oleum Fagi fructibus/, dobijeno hladnim presovanjem žireva bukve ima lep miris i prijatan ukus. Ulje se upotrebljava kao hrana, u industriji konzerviranja za proizvodnju margarina itd. Masno ulje dobijeno iz žireva toplim presovanjem se koristi u proizvodnji sapuna. Žir i izpresovani materijal od njega je odlična hrana za uzgoj prasadi.

Drvo, posebno Evropske bukve se upotrebljava u proizvodnji šperploča, parketa, nameštaja, rudarskih nosača, pragova, za dobijanje celuloze i drvenog uglja, katrana, koji sadrži kreozit, ksilola, gvajakol, aceton itd.

Žir od bukve nalazi primenu i u medicini, pošto je bogat belančevinama, šećerima, vitaminom E, organskim kiselinama itd. U savremenoj medicini, od značaja je jedino katran, koji se dobija iz drveta bukve. Katran se prilaže spoljašnje za mazanje. On deluje antiseptično i antigljivično. Osim toga, smanjuje svrab kod kožnih bolsti kao što su ekcemi, psorijaza i kraste.

Takođe, ima blagotvorno dejstvo kod bronhijalnih upala. Lekovita svojstva bukve pomažu kod bolesti i problema sa bolestima kože i očiju, bolest koštanog sistema i mišića, kod problema u organima za varenje, problema sa bubrezima i bolestima, za jačanje imuniteta organizamna i za prvu pomoć.

Ruke

Narodna medicina sa bukvom

Narodna medicina preporučuje listove bukve za lečenje žutice, groznice i grčeva. Kod kašlja se preporučuje sledeći recept 200 g žireva od bukve se peku kao kafa, nakon toga se samelju. Pomešamo sa 500 g meda. Od smese uzimamo jednu supenu kašiku 3-4 pudna dnevno pre jela.

Pripremite odvarak od kore bukve, stavite jednu šaku sitno iseckanih kora biljke u 250-300 ml vrele vode. Od prirpemljenog napitka uzimajte svaki dan po 2-3 čaše. Prilažu se za lečenje urinarnih infekcija, reumatske groznice itd.

Drugi narodni recept je, uzimamo oko 50 g kora od bukve, ostavljamo da se kuvaju nekoliko minuta. Preporučena dnevna doza je 2-3 čaše na dan.

Pupoljci bukve se mogu konzumirati u sirovom stanju kod urinarnih infekcija i reumatizma.

Kod reumtizma pomažu i kupke sa bukvom. Uzmite mlade grane bukve, od njih napravite napitak. Možete koristiti koru drveta, koja treba da se pomeša sa mlakom vodom.

Ako želite da očistite i osvežite kožu na netradicionalan način. Odna možete da probate sa pepelom od drveta bukve. Ova netipična metoda za ulepšavanje će sigurno da vas tonizira i nahrani. Sa napravljenim pepelom bukve u narodnoj medicini se skidaju bradavice po koži.

Kod dijareje i stomačnih problema, narodna medicina savetuje da se koristi kora bukve. Od nje se prirpema napita koji se uzima 2-3 čaše dnevno.

Kod groznice skuvajte 2 supene kašike sitno iseckane kore biljke u 250-300 ml vode. Nakon što bude gotovo, ostavite da se ohladi, procedite dobro i uzimajte po jednu kašiku svaki sat, celog dana.

Kod rana uzimajte listove drveta i pravite fini prah i napravite oblogu na bolno mesto.

Štete od bukve

Prilikom upotrebe žira od bukve, treba puno da se pazi, pošto su plodovi veoma otrovni, kada se konzumiraju u sirovom stanju u velikim količinama.

Takođe, imajte u vidu da prilikom upotrebe katrana od drveta bukve u nerazređenom stanju je moguće da iritira koru i sluzokožu, a duga upotreba može da dovede do upala.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

4
50
41
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji