Mandarine

Rosi TrifonovaRosi Trifonova
Glavni urednik
196206
Dve mandarine

Mandarine su jedan od najpoznatijih predstavnika citrusa, poznate još od davnina. Mandarine su citrusno voće sa izuzetno dragocenim hranljivim prednostima. Drvo mandarine je iz porodice Rutaceae, i predstavlja nisko zimzeleno suptropsko plodno drvo. Ima tamnozelene sjajne listove, a poreklom je iz Jugoistočne Azije, tačnije sa teritorija današnje Kine i Vijetnama. Naziv mandarina dolazi od istoimenih visokih kineskih dostojanstvenika, koji su gajili izuzetno poštovanje prema ovom voću.

Njihov položaj i bogatstvo su im dozvoljavali da imaju mandarine na svojoj trpezi - u to vreme su obični ljudi teško dolazili do narandžastih citrusa. Postepeno je drvo rasprostranjeno u celoj Kini, Japanu i Indiji, a u Evropu je ovo ukusno i sočno voće stiglo krajem XVIII, početkom XIX veka. Isprva su se mandarine gajile samo u staklenicima, ali su se ubrzo pojavile i na plantažama u Italiji i Južnoj Francuskoj. Dana su najveći proizvođači mandarina Španija, Alžir, Maroko, SAD, a citrusi se gaje i u bivšem Sovjetskom savezu i Mediteranu.

Najpoznatije su mandarine unšiu i italijanska mandarina. Nalik pomorandži, i mandarina ima dosta hibrida. Među njima su tandželo - mešavina mandarine i grejpfruta, značajno veće i ovalno voće, blago gorkog ukusa. Tangerina (tangerine) je hibrid između mandarine i pomorandže. Nosi ime marokanskog grada Tangera i smatra se najmanjom sortom. Postoje još i mandarina sacuma (Satsuma), koja je slatka i bez semena, kalamandrin - hibrid mandarine i kineske pomorandže, sa širokom primenom u konzerviranju. Verovatno najpopularnija sorta mandarine je klementina (clementine). Za ovaj hibrid zaslugu ima francuski sveštenik i selekcioner Kleman, koji je 1902. godine ukrstio mandarinu i jednu vrstu pomorandže. Klementine su slatke i bez semena. Plod mandarine je prečnika 5-8 cm, nije veliki, i teži između 60 i 140 g.

Sastav mandarina

U 100 g ploda mandarine nema holesterola. Obična mandarina ima 35 kcal, 81, 4 g vode, do 17 g šećera (osnovno fruktoze), 42 mg vitamina C, 18 mg vitamina A, 32 mg kalcijuma, 210 mg kalijuma. Mogu se naći i male količine vitamina B1, B2, PP i karotena. Kao i svi citrusi, i mandarina je bomba vitamina C, ali sadrži još i vitamin A, vitamin D i vitamin K, kao i brom.

Male mandarine

Za poređenje, u mandarini klementina ima 47 kcal, 0, 85 g belančevina, 12, 02 g ugljenih hidrata i 0.15 g masti. Kalorije od masti su oko 1 g, količina natrijuma je 1 mg, kalijuma 177 mg, vlakana 1, 7 g, šećera 9, 18 g, vitamina C 49 mg, kalcijuma 30 mg, niacina 1 mg, fosfora 21 mg, magnezijuma 10 mg i vode 87 ml.

Prema istraživanjima, mandarine su voće koje ne može da sadrži nitrate, jer limunska kiselina u njima deluje uništava štetna jedinjenja. Limunska kiselina deluje kao pročišćavajući sastojak, koji ulazi u biohemijske reakcije sa nitratima, i ubija toksine. Zbog toga su mandarine odlična namirnica sa čišćenje organizma. Kora mandarine sadrži supstancu terpen, koja ima protivumorno dejstvo i ometa nagomilavanje trombocita.

Izbor i čuvanje mandarina

Kupujte mandarine čija je kora sjajna i ravnomerne narandžaste boje. Izbegavajte mandarine sa naboranim delovima, povredama i promenama boje. Zrela mandarina se prepoznaje po tome što je mekana na dodir, ali teška za svoju veličinu - to znači da nije stajala previše dugo nakon što je otkinuta sa drveta.

Na sobnoj temperaturi, mandarine se mogu čuvati 2-3 dana. U frižideru traju malo duže.

Upotreba mandarina u kulinarstvu

Mandarine su najukusnije i najkorisnije kada se jedu sveže. Uprkos tome, iskušavaju nas i u obliku sokova, džemova i različitih slatkiša. U nekim mestima se pravi čak i slatko od kore mandarine. Mandarine ulaze u sastav mnogih voćnih salata, a odlično se kombinuju sa bananom, jabukom, kivijem, orasima i suvim grožđem. Od mandarina se prave vrlo efektne dekoracije za torte i tartalete.

Koristi od mandarina

Parčići mandarine

Redovna upotreba citrusa, a najviše mandarina, štiti od razvitka demencije i kognitivnih poremećaja. Mandarine su odlično sredstvo u lečenju kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti i dijabetesa tipa 2, prema podacima iz poslednjih istraživanja. Vitamin A, koji se nalazi u mandarinama, je potreban imunitetu i koristan je za oči, a brom je vrlo važan za nervni sistem.

Supstanca terpen iz kore citrusa ima protivumorno dejstvo i pomaže u sprečavanju formiranja ugrušaka u krvnim sudovima, bronhokonstrikcije i njihove preosetljivosti. Na taj način, deluje preventivno protiv astme i grčeva krvnih sudova. Vitamin D iz mandarina štiti od rahitisa, a vitamin K je posebno važan za elastičnost krvnih sudova.

Mandarine su bogate flavonoidima, a posebno biljnim pigmentom, poznatim kao nobiletin. On je 10 puta moćniji od onoga, koji se nalazi u grejpfrutu. Pomaže protiv gojaznosti i ateroskleroze - odlaganja naslaga po zidovima arterija, što može dovesti do infarkta i moždanih udara. Naučnici iz Južne Koreje su poslednjih godina otkrili da mandarine pomažu kod mršavljenja.

Rezultati ispitivanja su pokazali da se, kod unosa većih količina voća, smanjuju naslage masnog tkiva u stomačnoj duplji i jetri. Eksperiment je sproveden na laboratorijskim miševima. Jednoj grupi glodara je 3 meseca dat sok od mandarina, oni su skinuli značajan procenat težine.

Mandarine se koriste i u kozmetičkoj industriji. Od kore se dobija etarsko ulje, koje se koristi u prehrambenoj industriji i parfemima, i odlično je za aromaterapiju. Njime se mogu praviti inhalacije, aromatične kupke i mirisne masaže. Veruje se da ulje od mandarina može da umiruje i dezinfikuje. Pomaže aktiviranje mentalne aktivnosti i povećava koncentraciju.

Prijatan miris mandarine deluje tonizira i osvežava. Često se koristi u procedurama protiv celulita i strija, posebno kod novopečenih majki. Ima antiseptičko i protivgripno dejstvo, smatra se afrodizijakom, poboljšava protok krvi i stimuliše imunitet. Etarsko ulje mandarina poboljšava apetit i varenje, a koristi se i kao sredstvo protiv otoka i gljivica, kao i za čišćenje organizma od toksina. Ulje od mandarina je veran saveznik u borbi protiv viška kilograma.

Isparljivo ulje od mandarina podiže raspoloženje, a sok ima antimikrobno dejstvo, zahvaljujući fitoncidnim svojstvima. Sok od mandarina se koristi kod kožnih bolesti. Dejstvo fitoncida u svežem soku ubija gljivice, kao što su dermatofitoza i mikrospore. Ukoliko imate gljivice na noktima i koži, mažite ih redovno sveže isceđenim sokom od voća ili kore. Protiv kašlja i bronhitisa, napravite čaj ili infuziju od sušene kore. Čaj od kore mandarina je odličan pomoćnik kod dijabetesa. Smanjuje šećer u krvi. Priprema se od kora tri mandarine, koje se kuvaju 10 minuta u 1 l vode. Ne proceđujte čaj, konzumirajte ga svakodnevno i čuvajte u frižideru. Sok od mandarina pomaže kod glisti i dijareje.

Mandarine

Štetnost mandarina

Osim što su izuzetno korisne, mandarine mogu i da budu štetne po zdravlje u određenim okolnostima. Ukoliko imate čir, enteritis gastritis sa visokom kiselošću želudačnog soka, kolitis i akutne zapaljenske bolesti creva, kao i cistitis, hepatitis i akutni nefritis, mandarine se nikako ne preporučuju. One mogu da nadraže sluzokožu creva i želuca, kao i bubrega. Mandarine se ne preporučuju kod holecistitisa, hepatitisa i akutnog nefritisa.

Etarsko ulje mandarine ima negativan uticaj na epileptičare, ljude sa hipertenzijom, dojilje, trudnice i decu, kao i na ljude sa intolerancijom na njega. Dugotrajno korišćenje može dovesti do izražene euforije ili do alergije. Sok od mandarina, kao i od ostalih citrusa, može dovesti do erozivnih lezija zuba kod dece, prema nekim istraživanjima. Sokovi iz voća sadrže izvesnu količinu šećera i ekstrakta voća, bogatih voćnim kiselinama, koje mogu da nadražuju zube i usnu duplju. Agresivna upotreba soka od mandarina može povrediti zubnu gleđ.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas