Vitamin K

Rosi TrifonovaRosi Trifonova
Glavni urednik
196206
Zelena salata

Vitamin K je poznat i po nazivu filokinon i antihemorganičan vitamin. Može se naći u dva oblika - K1 i K2. Vitamin K1 se sintetiše i iz crevnih mikroorganizama. Vitamin K učestvuje u procesu zgrušavanja krvi. Tačnije, u prisustvu vitamina K se formiraju belančevine protrombin i prokonvertin, koji imaju osnovnu ulogu u zaustavljanju krvi. Vitamin E neutrališe dejstvo vitamina K, pa se zato ne preporučuje osobama koje se leče od bolesti povezanim sa zgrušavanjem krvi.

Vitamin K se u biljkama nalazi u obliku filokvinona, a u životinjskim proizvodima u obliku menakvinona. Vitamin K2 spada u grupu materija koje se nazivaju vitaminom K. Takođe se može sresti pod zajedničkim nazivom - menakvinoni. Vitamin K2 je vitamin rastvorljiv u mastima, koji se normalno sintetiše u sistemu za varenje pomogu bakterija, koje su deo crevne flore.

Uloge vitamina K

Osnovna uloga ovog vitamina koji se rastvara u mastima je proizvodnja protrombina koji ima učešća u zgrušavanju krvi, a ujedno i sprečava unutrašnja krvarenja. Menadion se koristi i kod obilnih menstruacija. Ako je stalno prisutno krvarenje iz nosa ili krvarenje površinskih rana, onda je potrebno unositi vitamin K.

Osobama koje konzumiraju oralne antikoagulante, usled srčanih problema, udara ili trombova u nogama, se preporučuje da dnevno unose veće količine vitamina K. Vitamin K je potreban i osobama koje se bave fitnesom i bodibildingom, takođe i koji uzimaju steroide. Oni su skloni da opterete jetru, pa u tom slučaju vitamin K može zaštititi jetru i pomoći da ona normalno funckioniše.

Karfiol

Iako jako malo učestvuje, medion ima ulogu u transformaciji glukoze i glikogen. Organizam čoveka ima potrebu za malim količinama vitamina K i deficit ovog vitamina je redak. Crevna flora ga može proizvoditi, a uglavnom tu proizvodnju stimuliše kiselo mleko i jogurt.

Samo jedna kašika kiselog mleka dnevno obezbeđuje dnevnu potrebu ovih materija. U retkim slučajevima se usled nedostatka ovih materija pojavljuje kolitis. Na vitamin K negativno utiču aspirin i radijacija, kao i termička obrada namirnica. U prirodnom obliku vitamin K nije toksičan, ali se ne preporučuje njegova sintetička varijanta menadiona.

Preporučene dnevne doze vitamina K

Muškarci - 79 mikrograma

Žene - 59 mikrograma

Bezopasna gornja granica - 30 000 mikrograma

Koristi od vitamina K

Bela džigerica

Najvažnija funkcija vitamina K je ta što pomaže kod zgrušavanja krvi. To se ostvaruje putem složene hemijske reakcije koja transformiše protrombin u trombin. Posledica ove reakcije je formiranje krvnog ugruška, koji ne dozvoljava da krv i dalje teče. Iz tog razloga, osobe koje konzumiraju antikoagulanse, tj. razređivače krvi se upozoravaju da ograniče unos vitamina K.

Vitamin K je od ključnog značaja za sprečavanje unutrašnjih krvarenja i izliva krvi. Takođe, smanjuje obilna menstrualna krvarenja kod žena. Ovaj vitamin je važan za normalno funkcionisanje jetre. Takođe učestvuje u proizvodnji energije u tkivima koja se nalaze u nervnom sistemu.

Vitamin K pomaže da se apsorbuje korisni mineral kalcijum. Skorašnja istraživanja dokazuju da vitamin K može biti od pomoći za sprečavanje ili lečenje osteoporoze i gubitka koštane mase. Ako imate genetske predispozicije za osteoporozu, vodite računa da li imate dovoljno vitamina K.

Istraživanja su pokazala i da vitamin K ima preventivnu ulogu u lečenju raka, pa samim tim da ovaj vitamin ima neka antikancerogena svojstva. Vitamin K takođe sprečava debljanje arterija, što pomaže u prevenciji bolesti srca i srčane insufijencije.

Kada je u pitanju izgradnja kostiju, vitamin K2 je mnogo efektivniji nego vitamin K1. Kod ovog vitamina je prisutan efekat snižavanja lošeg holesterola i suzbija razvoj ateroskleroze, za razliku od vitamina K1. Vitamin K2 može da čuva od preloma i čuva čvrstinu lumbalnih kostiju kod osteoporoze. Vitamin K2, kombinovan sa vitaminom D i kalcijumom se propisuju u terapiji ili prevenciji osteoporoze.

Majoran

Izvori vitamina K

Vitamin K se obrazuje od crevnih bakterija, ali se dodatno obezbeđuje putem hrane. Vitamina K ima u ribljem ulju, džigerici, jajima, svežem mleku, kiselom mleku, plavim šljivama, soji, bundevi, paradajzu, jagodama, šargarepi. Najvećih količina vitamina K ima u divljem kestenu.

Ovaj vitamin se najviše sreće u povrću kao što je spanać, kopriva, karfiol, lucerka, zelena cvekla, grašak, peršun, luk, bamija, zelena salata, brokoli, prokelj, kupus, morske alge, spanać, zelena rotkvica, špargla, maslačak, cikorija. Veće doze vitamina K se mogu naći i u sušenim začinima kao što je bosiljak, celer, korijander, majoran, origano, peršun, majčina dušica.

Nedostatak vitamina K

Nedostatak vitamina K se retko sreće kod ljudi, ali zato može biti česta pojava kod novorođenčadi i kod osoba koje imaju probleme sa crevima ili kod onih koji dugo piju antibiotike. Hipovitaminoza K se javlja kod sporog zgrušavanja krvi kod povreda i kod lakšeg formiranja potkožnih i unutrašnjih izliva krvi u slučaju povreda. Najčešća oboljenja koja se javljaju usled nedostatka vitamina K su kolitis, sporo zgrušavanje krvi i i krvarenja.

Predoziranje vitaminom K

Ne treba preterivati sa unosom vitamina K. Predoziranje ovim vitaminom može biti opasno, pa čak može ugroziti život. Ne treba ga kombinovati sa vitaminom E, jer kombinacija ova dva vitamina može prouzrokovati izliv krvi. Treba izbegavati i unos vitamina K kod lečenja koje je usmereno na razređivanje krvi, jer mu je efekat sasvim suprotan.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

4
50
41
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji