Blagva

Kristina ChernikovaKristina Chernikova
Glavni urednik
317822
Blagva

Blagva /Amanita caesarea/ je vrsta Basidiomycota gljive, pripada porodici i rodu pupavki, kao i istoimenoj porodici. Kod ova pečurka ima razne nazive. Kod nas je poznata pod nazivima: jajčara, kneginja, blagva, rujnica, rudnjača, kajmačara. U Engleskoj ova pečurka ima naziv Caesar`s mushroom, u Nemačkoj - Kaiserling. U Rusiji je zovu Цезарский гриб, u Italiji - Ovolo, dok je u Francuskoj - Oronge.

U početku ova vrsta ima jajasti oblik, a šešir joj je prekriven belim omotačem. Kako klobuk raste, ovaj beli sloj se kida. Mlade pečurke imaju polukružan šešir. Vremenom ona postaje spljoštena, a prečnik joj dostiže oko 15 cm. Blagva ima i karakterističnu boju - obično ima žutu ili narandžastu boju i pritom je dosta sjajna. U nekim slučajevima može biti i crvenkaste boje.

Drška blagve je žućkasta, cilindričnog oblika i visine oko 10 cm. Meso i listići su joj takođe žuti. Spore su bele boje.

Istorija blagve

Blagva spada u pečurke koje imaju dugu istoriju. Ova vrsta pečurke je poznata čovečastvu još od prvog veka. Sredinom prvog veka je poznati imperator Klavdije voleo da jede Amanita caesarea, a tu njegovu slabost su čak iskoristili i njegovi neprijatelji. Oni su njegovu omiljenu vrstu pečurke zamenili crvenom pupavkom, ne bi li ga otrovali.

Tako ovaj vladar i umire u 54. godini života. Međutim, treba pomenuti da on nije jedini imperator koji je oelo jela sa blagvom. Ova pečurka je često bila na trpezi i drugih vladara. To je i razlog zašto ova pečurka, kada je u 18. veku opisuje jedan italijanski naučnik, dobija naziv caesarea, što znači - carska.

Branje blagve

Blagva se može sresti u jugoistočnim delovima Evrope. Ona je dobro poznata i na našim prostorima. Najčešće raste u listopadnim šumama. Može se naći u hrastovim šumama, kao i u šumamma mešovitog tipa. Najbolje uspeva na toplim i suvim mestima, gde ima sunčeve svetlosti. Sezona branja ove pečurke počinje u maju, a završava se početkom jeseni.

Blagvu treba da beru samo iskusni sakupljači gljiva, jer postoji velika mogućnost da se pomeša sa svojom dvojnicom - crvenom pupavkom. Zato treba da se dobro znaju razlike ovih pečurki. Kod jajčare su listići žućkasti, dok kod crvene pupavke su beli. Kod Amanita caesarea je donji deo omotača odvojen od drške, dok kod Amanita muscaria taj deo srastao sa drškom.

Postoje i druge razlike - kod Amanita caesarea gornji deo omotača ima delove različitih oblika i veličina, koji su nepravilno raspoređeni jedni preko drugih. Dok se isti delovi kod crvene pupavke malobrojni i sitni. Isto izgledaju i daju utisak pravilne raspoređenosti.

Takođe, postoji i razlika u boji šešira ovih dveju vrsta. Kod blagve je šešir crvenkast, često prošaran žućkastim nijansama. Kod crvene pupavke je on jarke crvene boje. Razliku čini i mesto gde možete naći Amanita caesarea i Amanita muscaria. Prva vrsta pečurke raste jedino među listopadnim drvećem, dok njena dvojnica se može naći samo u zimzelenim šumama.

Spremanje blagve

Pržena blagva

Kao što smo već pomenuli, meso Amanita caesarea ima žutu boju. Ima izuzetno prijatan miris, a pored toga je i veoma ukusno. Neki gastronomi tvrde da meso blagve ima ukus oraha. Iz tog razloga se već vekovima koristi u kulinarstvu. Može se konzumirati pržena, pohovana, sušena ili marinirana. Od začina se dobro slaže sa lovorovim listom, peršunom, muskatnim oraščićem, biberom, estragonom, ruzmarinom, majčinom dušicom, belim lukom i majoranom.

Predlažemo vam recept za pohovane blagve, koji se veoma lako sprema.

Potrebni sastojci: 600 g blagvi, 4 jajeta, 4 kašike brašna, 250 ml piva, maslinovo ulje, biber, aleva paprika, majoran, bosiljak, so.

Način pripreme: Blagve očistite i operite, pa ih zatim krupno iseckajte. Sledi pohovanje. Za to je potrebno da umutite jaja i da ih pomešate sa brašnom i pivom. Dodajte i sve začine, pa dobro promešajte. Umočite pečurke u smesu i pržite ih u zagrejanom ulju. Kada dobiju zlatnu boju, sklonite ih sa vatre. Po želji, možete ih garnirati svežom salatom od krastavaca, paradajza, rotkvica, kukuruza i maslina.

Koristi od blagve

Još od davnina se blagva smatra pravim prirodnim blagom. Konzumacija blagve blagotvorno deluje na naše mentalno i fizičko zdravlje. Ona sadrži proteine, koji su važan izvor energije. Takođe, u pečurkama se nalaze i minerali i vitamini B, PP i D, kojima su telu dosta potrebni.

Konzumacija blagve ojačava ceo organizam, a ujedno i imuni sistem. Iz tog razloga se posebno preporučuje tokom hladnih meseci, kada smo najviše podložni oboljenjima.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest

Popularni članci danas

Rejting

5
51
40
30
20
10
Oceni:

Komentari

Pošalji