Bonapeti.rs»Članci»Šta je zbog čega korisno»Brašno od heljde - koristi i upotreba

Brašno od heljde - koristi i upotreba

Kristina K.Kristina K.
Početnik
5331
brašno od heljde - koristi

Brašno od heljde se​ pravi od mlevene heljde - biljke poznate po svojim korisnim nutritivnim svojstvima. Zrnca heljde mogu da budu korišćena gotovo na isti način kao i pirinač. Ona je osnovni sastojak u mnogim tradicionalnim evropskim i azijskim jelima.

Heljda je postala popularna kao zdrava hrana zbog visokog sadržaja minerala i antioksidanasa. Na tržištu se sreću dve vrste heljde, obična heljda (Fagopyrum esculentum) i tartarska heljda (Fagopyrum tartaricum).

Heljda se dobija uglavnom u severnj hemisferi, posebno u Rusiji, Kazahstanu, Kini i Centralnoj Istočnoj Evropi. Ne sadrži gluten. Brašno se koristi za pravljenje tradiconalne japanske jufke. Heljda je dobar izvor vlakana, proteina i mikroelemenata kao što su mangan, magnezijum, bakar, gvožđe i fosfor.

Istraživanja pokazuju da brašno od heljde može da smanji šećer u krvi kod osoba sa dijabetesom i da poboljšava biomarkere za zdravlje srca. Takođe, može da ima antikancerogena, protivupalna i prebiotička svojstva. Prebiotici su vrsta vlakana, koja hrane korisne bakterije u crevima i održavaju zdravlje sistema organa za varenje.

Brašno od heljde ima unikatan, zasitan ukus orašastih plodova i može da se koristi za pripremanje kremova bez glutena, palačinki, mafina, hleba (kako brz, tako i sa kvascem) i keksa. Za najbolje rezultate brašno od heljde treba da se koristi u kombinaciji sa drugim integralnim brašnom koji čini 25-50% ukupnog brašna u receptu.

1/2 šolje (60 grama) brašna od heljde nudi:

Kalorija: 200;

Proteina: 4 grama;

Masti: 2 grama;

Ugljenih hidrata: 44 grama;

Vlakana: 6 grama;

upotreba brašna od heljde

Gvožđa: 17% preporučenog dnevnog unosa;

Mangana: 34% preporučenog dnevnog unosa;

Magnezijuma: 33% od preporučenog dnevnog unosa;

Bakra: 73% preporučenog dnevnog unosa;

Fosfora: 17% preporučenog dnevnog unosa.

Heljda je bogata različitim antioksidansima biljnim jedinjenjima koja su odgovorna za mnoge njene zdravstvene korsti. Ona zapravo obezbeđuje više antioksidanasa od mnogih drugih žitarica kao što su ječam, ovas, pšenica i raž. Tatarska heljda ima veći sadržaj antioksidanasa od obične heljde.

Evo nekih osnovnih biljnih jedinjenja heljde:

Rutin. Osnovni antioksidans polifenol u heljdi - rutin, može da smanji rizik od raka i da spreči upalu, da smanji krvni pritisak i vaš lipidni profil.

Kvercetin. Nalazi se u osnovnim biljnim namirnicama, kvercentin je antioksidans koji može da ima različite korisne efekte na zdravlje, uključujući smanjivanje rizika od raka i srčanih oboljenja.

Viteksin. Proučavanja na životinjama pokazuju da viteksin može da ima niz zdravstvenih koristi. Uprkos tome, prekomerni unos može da doprinese povećavanju štitne žlezde.

D-hiro-inozitol / D-chiro-inositol. Ovo je unikatna vrsta rastvorljivog ugljenog hidrata koji smanjuje nivoe šećera u krvi i može da bude od koristi za upravljanje dijabetesa. Heljda je najbogatiji nutritivni izvor ovog biljnog jedinjenja.

Ako ste privrženici bezglutenske ishrane, pogledajte i ove predloge za bezglutenske recepte.

Facebook
Omiljeno
Twitter
Pinterest